Nepoznate gusjenice napadaju paulovniju

Paulovnija se u Hrvatskoj još donedavno mogla vidjeti samo kao ukrasna vrsta, no od prošle godine, zbog dobrih svojstava, sve češće se uzgaja i plantažno. Na godinu izraste između 5 i 9 metara, a na mjestu, na kojemu je stabljika odrezana, formira se nova, pa tako nema potrebe za podsađivanjem.

Nakon svoje osme godine daje visokokvalitetno drvo koje je lagano za obradu i ima dobra izolacijska i akustična svojstva, a na svjetskim tržištima prodaje se skuplje nego ono hrasta ili bukve. Koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola, ali i osigurava sirovinu za industriju drvne građe i prerade drveta, proizvodnju namještaja kao i farmaceutsku industriju.

Odlična sirovina za drvnu industriju

Paulovnija crpi i akumulira teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije, a listovi apsorbiraju 10 puta više emisije ugljikova dioksida nego druge vrste drveća. Sve te kvalitete čine je odličnom sirovinom za drvnu industriju. No, uz nju je vezano još i dosta nepoznanica.

Budući da ne pripada našem klimatskom području, ne zna se hoće li joj i koliko odgovarati naša tla, kako će reagirati na ovdašnje štetnike i bolesti kao ni kako će podnijeti mrazeve u našim krajevima. Da bi dobili odgovore na to, potrebno je još puno istraživati.

Uočen napad štetnika

"Pregledom jedne plantaže paulovnije u Virovitičko-podravskoj županiji uočene su štetne gusjenice te jedan odrasli, leteći oblik. Prema izgledu, vjerojatno se radi o žutoj kukuruznoj sovici (Heliothis armigera) koja je izraziti polifag odnosno svaštožder i najčešće oštećuje svilu te klip kukuruza, lišće duhana i vinove loze kao i plodove paprike i rajčice. Često se hrani korovnom vrstom Abutilon theophrasti i ima sposobnost migracije na velike udaljenosti. Pogoduju joj toplina i sušna razdoblja dok duža kišovita, ometaju razvoj tih štetnika. Gusjenica može biti različitih boja, s tri uzdužne tamnije pruge koje narastu do 4 cm, a razvoj traje od 18 do 30 dana", ističe Martina Nemet Jantol.

Stoga će djelatnici Savjetodavne službe i dalje nastaviti s pregledavanjem plantaže, a daljni redoviti pregledi, kažu, bit će potrebni tokom ove i u slijedećim godinama, kako štete ne bi bile još veće i kako bi se ustanovilo je li pojava ovih štetnih gusjenica iz nekog razloga, specifična samo za ovu godinu ili će ih biti i dalje. A dokle god se točno ne identificira vrsta štetnika, ne mogu se preporučiti niti zaštitna sredstava.

Foto: Martina Nemet Jantol