Pretraga tekstova
Zaštićene šumske biljne vrste
Drijemovac (Leucojum aestivum L.), je trajnica koja naraste do 60 cm visine. Listovi su joj linearni, široki oko 1 cm, pri vrhu tupi, tjeraju izravni iz zemlje, a jednake su dužine kao i stabljika čak i nešto duži. Pri vrhu stabljike visi 2-7 bijelih cvjetova sa žućkasto zelenom pjegom na svakoj latici. Biljka cvate u travnju i svibnju pa je njezin znanstveni naziv (aestivus = ljetni), zapravo pogrešan.
Drijemovac raste po močvarnim ili periodički poplavljenim livadama, u rijetkim poplavljenim šumama (šuma poljskog jasena), ponekad vrlo gusto i u velikom broju. Srodna vrsta proljetni drijemovac (Leucojum vernum L.), koji je mnogo niži, cvate već od veljače i na vrhu stabljike ima samo jedan cvijet. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, kasni drijemovac se može vidjeti u poplavnim šumama Spačvanskog bazena i to u vlažnim šumskim predjelima koji nisu izloženi suncu, odnosno nalaze se u sjeni krošnji starih šuma. U tim dijelovima šume raste dosta gusto i u velikom broju. Ovih dana stanište kasnog drijemovca u Spačvanskim šumama obišao je Mario Raguž, stručni suradnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije koji je biljku i fotografirao za fotodokumentaciju ustanove. Prema njegovim riječima, drijemovac se tretira kao otrovna biljka i za jelo se nekada upotrebljavao uz potreban oprez. Bijele lukovice jajastog oblika sadrže puno škroba i vitamina C, ali se nisu jele sirove budući da sadrže i otrovne alkaloide koji se raspadaju djelovanjem viših temperatura. Budući da su mu staništa vrlo ugrožena i u nestajanju, u pojedinim europskim zemljama (npr. Njemačka) ima status strogo zaštićene vrste.
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Drijemovac Zaštićene vrste Šuma Spačvanska šuma Biljka Cvat
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !