Kako su invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice stigle u Hrvatsku?

"Šumarstvo je iznimno vrijedna grana gospodarstva i zaštite prirode, ali suočava se s ozbiljnim prijetnjama - invazivnim stranim vrstama poput kukaca, bolesti i biljaka koje dolaze iz drugih dijelova svijeta, najčešće zbog globalne trgovine i praktične nemogućnosti sveobuhvatnih kontrola njihova unosa“, istaknuo je dr.sc. Dario Ivić, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na radionici Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH).

Upravo je zato Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija i njihovi partneri diljem Europe pokrenuli su treće izdanje kampanje #PlantHealth4Life, usmjerene na podizanje svijesti o važnosti zdravlja bilja za našu prehranu, okoliš i gospodarstvo.

Ove godine kampanja posebno naglašava važnost angažmana građana, potičući ih da postanu aktivni promicatelji zdravlja bilja. Glavni cilj je da se građani informiraju o aktualnim rizicima te da svoje znanje dijele u svojim zajednicama.

Fokus je na praktičnim koracima koje svatko može poduzeti kako bi zaštitio biljke od nametnika i bolesti koji se zbog klimatskih promjena, trgovine i putovanja sve brže šire.

"U okviru kampanje građane se potiče da ne donose biljke, drveće ili biljni materijal iz inozemstva bez adekvatne kontrole i certifikata. Poruka kampanje je jasna: "Donesi prirodu kući na fotografiji ili kameri, a ne u prtljazi“, napomenuo je Ivić.

Ako je išta Hrvatska donijela u EU, onda je to prirodan i održiv način suživota sa šumama

Apel je na odgovornosti svakog pojedinca, jer čak i mala nepažnja može dovesti do velikih posljedica za okoliš i gospodarstvo.

"Kampanja također naglašava važnost stalnog nadzora i suradnje svih dionika, od državnih službi, znanstvenika, poljoprivrednika, šumara do običnih građana. Samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi zdravlje naših šuma, poljoprivrednih površina i prirodnih staništa“, dodao je.

Očuvanje zdravlja bilja nije isključivo zadatak stručnjaka, već zajednička odgovornost cijele zajednice. Upravo zato cilj je kampanje osvijestiti javnost da je bolje spriječiti nego liječiti, jer jednom kad štetni organizmi uđu u ekosustav, njihovo suzbijanje postaje iznimno teško, dugotrajno i skupo.

"Naime, treba neprestano podsjećati, kako su naši prirodni resursi, šume, poljoprivredna zemljišta i parkovi - temelj našeg zdravlja, ekonomije i kvalitete života. Zajedno ih možemo sačuvati za buduće generacije, ukoliko djelujemo pravovremeno i odgovorno“, napomenuo je.

Primjeri invazivnih vrsta

Jedna od primjera prijetnji invazivnih stranih vrsti je hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata), invazivni kukac koji je prvi put otkriven u Hrvatskoj 2014. godine, na krajnjem istoku zemlje.

"Ovaj štetnik se vrlo brzo proširio i nanio veliku štetu hrastovim šumama, gospodarski i društveno vrlo vrijednim ekosustavima u Hrvatskoj. Stjenica iscrpljuje stabla, uzrokujući promjenu boje lišća i slabljenje vitalnosti, sa štetnim posljedicama po prirast, kondiciju i prirodnu otpornost stabala“, rekao je Ivić.

Kukac je to koji je prouzročio milijunske štete samo u domaćoj drvnoj sirovini, ali i dugoročno ugrozio stabilnost šumskih ekosustava, koji su ključni za bioraznolikost i klimatsku otpornost.

"Slična situacija može se dogoditi i s azijskom strizibubom (Anoplophora chinensis), koja je karantenski štetnik. Ovaj kukac je donesen u Hrvatsku ukrasnim javorima iz Kine, a njegovo suzbijanje zahtijeva milijunske troškove. Napada i uništava drveće, što ne samo da utječe na gospodarsku korist nego i na izgled naših urbanih i prirodnih krajolika. Hrvatska trenutno pokušava iskorijeniti prva žarišta te opasne strane vrste štetnika", dodao je.

U Dalmaciji se ističe mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus), koji, iako nije strani štetnik, pokazuje invazivno širenje zbog klimatskih promjena i izaziva velike štete u borovim šumama.

"Klimatske promjene su povećale njegove štetne učinke, jer zagrijavanje i suša oslabljuju stabla pa su ona podložnija napadima ovih štetočina. Isto tako, smrekov pisar (Ips typographus), još jedan vrlo destruktivan štetnik, napada smrekove šume i uništava tisuće stabala“, napominje.

Osim kukaca i gljivične bolesti predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Na primjer, bolest odumiranja jasena, koju uzrokuje gljivica, ozbiljno ugrožava opstanak jasena, vrlo vrijednih šumskih vrsta u našim područjima.

Jasen nije samo vrijedan zbog drvne građe, nego i zato što doprinosi stabilnosti šumskog tla i ukupnoj otpornosti šumskog ekosustava.

Globalna trgovina - glavni krivac

Glavni krivci za unošenje ovih štetnih organizama su globalna trgovina i razgranate međunarodne trgovačke i turističke veze. Svake godine sve veći broj biljaka, sjemena, drvene građe i drugih biljnih proizvoda prelazi granice država. Države nastoje uspostaviti i stalno jačati sustave kontrole unosa, ponajprije na granicama, no pritisak međunarodne trgovine i prometa je jednostavno prevelik.

"Takav promet omogućuje štetnim organizmima da se prošire na nova područja gdje često nemaju prirodne neprijatelje i gdje mogu nekontrolirano uzrokovati štete. Procjenjuje se da štete koje strani štetni organizmi uzrokuju u poljoprivredi i šumarstvu diljem svijeta dosežu i do 470 milijardi eura godišnje, što je enorman teret za ekonomiju i okoliš“, istaknuo je Ivić.

Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama azijski smaragdni jasenov krasnik (Agrilus planipennis), u samo dvije godine, od 2002. do 2004. uništio je oko 15 milijuna stabala, a procjene govore da bi nastavak širenja mogao rezultirati štetama koje će koštati stotine milijardi dolara.

"Ovo je snažan podsjetnik koliko su invazivni štetnici ozbiljan problem i koliko je njihova kontrola važna. Povijest nam pokazuje niz upozorenja i bioloških invazija stranih bolesti i štetnika koji su ugrozili biljni svijet. Holandska bolest brijesta (Ophiostoma novo-ulmi) i rak kore kestena (Cryphonectria parasitica) samo su neki od primjera bolesti koje su uzrokovale masovna odumiranja drveća“, objasnio je.

Ovi primjeri naglašavaju koliko je preventivno djelovanje ključno. Jednom kad se bolest ili štetnik udomaći u prirodi, suzbijanje postaje iznimno teško, često i nemoguće.

Europska unija prepoznaje važnost ove problematike i inzistira na sustavnom praćenju i pravodobnom otkrivanju stranih štetnih organizama.

"Kroz regulative i programe nadzora nastoji se spriječiti daljnje unošenje i širenje stranih invazivnih vrsta. U Hrvatskoj se isto tako nastoji razvijati suradnja između državnih službi, znanstvenika i građana kako bi se očuvalo zdravlje domaćeg bilja i šuma“, ističe.

Podizanje svijesti građana

Kampanja #PlantHealth4Life dio je šire strategije EU i Republike Hrvatske usmjerene na podizanje svijesti građana o rizicima koje donose strani štetni organizmi i o tome kako svatko može doprinijeti njihovom sprječavanju.

"Uloga medija u ovom procesu je ključna. Kao što smo vidjeli tijekom pandemije COVID-19, točne, pravovremene i jasne informacije mogu imati presudan utjecaj na suzbijanje širenja bolesti. Isto vrijedi i za zdravlje bilja“, napomenuo je Ivić.

Što donosi Uredba o deforestaciji? Politički instrument nosi prilike za europsko govedarstvo

Primjer afričke svinjske kuge u Kini, dodao je, koja je uništila 225 milijuna svinja i prouzročila štetu od 108 milijardi eura, pokazuje koliko neinformiranost i neodgovorno ponašanje mogu uzrokovati katastrofu.

Sličan primjer dogodio se u Italiji. Bolest Xylella fastidiosa, poznata po tome što uzrokuje brzo sušenje maslina, u nekoliko je godina uništila oko 21 milijun stabala, ostavljajući za sobom štetu veću od 130 milijuna eura. Talijanska iskustva, napominje, jasno pokazuju koliko su medijska pismenost i odgovorno izvještavanje ključni za pravovremeno reagiranje i sprječavanje daljnjeg širenja bolesti.

"Ako javnost pravodobno i kvalitetno informiramo, možemo spriječiti slične štete i u našem području“, zaključio je.