Je li vrijeme za radionice preživljavanja u prirodi?

Jedan biolog, šumar i pas šeću šumom. Zvuči kao početak nekog dobrog vica, ali osim smijeha koji je prisutan na radionicama bračnog para Ivančice i Damira Krivdića, sve ostalo daleko je od šale. Tako, primjerice, Ivančica kao magistra ekoloških znanosti i fitoterapeutkinja podučava o razlikovanju otrovnih od jestivih biljaka dok Damir kao inženjer šumarstva i strastveni ribolovac na radionicama preživljavanja u prirodi prenosi vještine orijentiranja, paljenja vatre, izrade bivka i slično. Pridružili smo im se na radionici Tajni život drveća u zagrebačkoj park šumi Dotrščina posljednje nedjelje rujna.

"S radionicama smo krenuli jer smo primijetili koliko smo kao društvo otuđeni od prirode i koliko bi ljudi nerijetko bili gotovo bespomoćni da se nađu negdje izgubljeni. Evo, nedavno su gotovo svi pisali o osobi koja se sada u rujnu otrovala jer je zamijenila mrazovac za medvjeđi luk. Medvjeđi luk je proljetnica i ne može se naći u vegetacijskoj fazi lista u jesen i to je važno znati“, strastveno priča Ivančica dok šećemo šumom hrasta kitnjaka, graba i bukve.

Prepoznavanje stabla dodirom

Stabla je relativno lako prepoznati kad imaju lišće, postoje danas i aplikacije koje u tome mogu pomoći. No, problem nastaje kad opadne lišće kod bjelogorice. Kako onda znati koje je stablo u pitanju?

"Obično nosim poveze kojima školarci prekriju oči i onda pomoću dodira uče koje je stablo. Roditelji se šokiraju kad im djeca nakon radionice pričaju nazive stabala koje prepoznaju samo na temelju dodira“, spominje Ivančica koja surađuje sa školama i centrima za posjetitelje u sklopu ekološke mreže Natura za izvanškolske nastavne programe. 

Kako bi prenijela kako stabla "komuniciraju“ Ivančica koristi jedan instrument koji uvijek oduševljava polaznike, a zapravo je riječ o aplikaciji pomoću koje se mogu električni impulsi biljaka prenijeti u glazbene zvukove. "Nevjerojatno je kolika razlika je ovisno o dobu dana i sunčevoj svjetlosti, ista biljka tako ne zvuči jednako ujutro ili predvečer“, kaže Ivančica, a zatim pusti snimku pjesme jednog lopoča.

Što napada hrast i zašto je orezivanje važno

U Dotrščini je hrast još uvijek pretežno zdrav, međutim pri pogledu na Medvednicu već od ljeta primjećujemo veliko sušenje hrastovih šuma. Razlog je invazivna mrežasta stjenica koja je prije više od dvadeset godina počela napadati stabla, a uvezena je iz Sjeverne Amerike i čini se da se, zasad, ne može iskorijeniti.

"Biljke prenose informacije kroz svoju bogatu razgranatost, kroz molekule mirisa i ja nekako vjerujem da će se uspjeti same spasiti ili će priroda poslati nekog većeg predatora koji će uništiti tog štetnika. Isto je i s tujama koje je napao potkornjak i kad se bavim hortikulturom to vidim svakodnevno“, primjećuje Damir dodajući da je to posljedica nedostatka pravih zima kad se barem deset dana minuse drže ispod minus deset stupnjeva celzijevih.

Kad si svakodnevno u prirodi poput Krivdića primjećuješ mnoge utjecaje klimatskih promjena i zato je važno učiti o prirodi, pokušati je razumjeti. Damir zimi održava radionice rezidbe voćaka na koje su prije uglavnom dolazili muškarci, ali sada sve više dolaze žene jer žele naučiti kako samostalno orezati svoje voćke, a da pritom ne ostanu bez plodova.

"Voćke smo mi ljudi udomaćili kao i kućne ljubimce i da bi bile zadovoljne, moramo ih orezivati, tako će pravilnije rasti, davati plodove i biti zdravije“, kaže Damir koji na svojim radionicama orezivanja  nesebično dijeli i koje sve alate koristi te provjerava koliko su polaznici usvojili znanja.

Kvartovska botanika i mala škola ljekovitog bilja

Dok prolazimo kraj bukve Ivančica objašnjava kako drveće u rano proljeće ima lišće puno C vitamina i da je baš mlado bukvino ukusno u salati uz praseće zelje i time ste uz jedan obrok salate riješili dnevnu potrebu za ovim vitaminom.

"Neke od najljepših radionica su kvartovske botanike u kojima ljudima pokazujem po kakvom bogatstvu i bioraznolikosti doslovno gaze. Na zagrebačkom Jarunu smo prošle godine kada je bilo puno kiša i nije se stiglo na vrijeme sve pokositi učili o orhidejama, ili ispravnije kaćunima! Za to bi se inače trebalo popeti na Medvednicu ili Samoborsko gorje“, priča Ivančica.

S njima je i Luna, pas u tipu labradora, koja također ima ulogu edukatora. Kakvog? Ako ste na području Zagreba, Garešnice u Moslavini i Gorskog Kotara pošaljite im poruku i možda se i vi uputite u jednu edukativnu šetnju. Želite li za nešto više, od 17. listopada kreće Mala škola ljekovitog bilja.

"Kroz sedam modula prođemo kroz sve vegetacijske faze prirode jer smatram da je važno naučiti prepoznavati biljku jednako u kasnu jesen kao i u ljeto. Osim toga, tako obuhvatimo najveći broj biljnih vrsta. Od pripravaka upoznajemo se sa čajnim mješavinama, tinkturama, uljima, mastima, sirupima, katranom, octom“, objašnjava Ivančica.

Javiti se možete na društvenim mrežama Armonia Eco&Survival i na mail info@cempresarmoniaeco.hr