Pretraga tekstova
Hrvatskoj se kao članici Europske unije pruža mogućnost korištenja europskih fondova za potrebe razminiranja, zaštite i obnove šuma i zbog toga su iskustva Slovačke i Poljske, koje na tom području imaju jako dobre rezultate, vrlo korisna.
Predstavnici poljskih i slovačkih državnih šuma hrvatskim su kolegama prenijeli svoja iskustva u korištenju fondova Europske unije za projekte zaštite šuma na međunarodnom skupu "Potpora šumskom sektoru kroz EU fondove", nedavno održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Hrvatskoj se kao članici Europske unije pruža mogućnost korištenja europskih fondova za potrebe razminiranja, zaštite i obnove šuma i zbog toga su iskustva Slovačke i Poljske, koje na tom području imaju jako dobre rezultate, vrlo korisna.
Primjer je projekt u pripremi revitalizacije zaštićenih šumskih područja u dunavsko-dravskoj regiji, koji će omogućiti razminiranje šuma na području Parka prirode "Kopački rit" i Regionalnog parka Mura-Drava, za koji je ideja došla upravo od poljskih i slovačkih kolega.
Taj projekt, vrijedan 35 milijuna kuna, u visokom je stupnju pripreme zahvaljujući uspješnoj suradnji Hrvatskih šuma s Uredom za razminiranje, Hrvatskim centrom za razminiranje, Hrvatskim vodama i Agencijom za regionalni razvoj. Očekuje se da će krajem godine ili početkom iduće godine biti spreman za apliciranje za strukturne fondove.
Foto: freedigitalphotos.net
Tagovi
EU fond Državne šume Zaštita šuma Revitalizacija Hrvatske šume Projekt Razminiranje Regionalni razvoj Privatne šume Državne šume
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.