Pretraga tekstova
Inicijativa o proglašenju ovoga novoga parka prirode datira iz 2009., a prošle ju je godine ponovno pokrenulo tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ove će biti proglašen.
Dobivamo novi, 13. park prirode. Imena "Zagorske gore", smješten je u sjeverozapadnom dijelu zemlje, na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, predstavila je nacrt prijedloga zakona o njegovu proglašenju ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
"Područje predviđeno za zaštitu čini manji dio šireg područja Hrvatskog zagorja, obuhvaćajući Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj, s površinom od 301,87 kvadratnim kilometara. Ondje se nalazi osam područja ekološke mreže s 33 različita ciljna staništa i vrsta, kao i tri zaštićena područja: Spomenik prirode Mačkova pećina, Spomenik prirode Vindija i Park-šuma Trakošćan", navela je na sjednici Vlade.
Kaže, zaštita područja od posebnog interesa za Hrvatsku, važna je zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti te divljih vrsta flore i faune. Obuhvaća raznolika staništa, poput šuma, travnjaka, rijeke Bednje, močvara i špilja, kao i poluprirodne ekosustave, zavičajne pasmine i sorte te vrijednosti proizašle iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, uključujući bogato kulturno i povijesno naslijeđe.
"Park prirode predstavlja kategoriju zaštite koja omogućava gospodarsko korištenje prirodnih dobara pod uvjetom da te aktivnosti ne ugrožavaju njegova prirodna obilježja. On će pridonijeti očuvanju kvalitete života i zdravlja ljudi na području, a uključivanjem u mrežu zaštićenih područja u Hrvatskoj dodatno će povećati prepoznatljivost i atraktivnost prostora“, zaključila je ministrica.
Inicijativa o proglašenju ovoga novoga parka prirode datira iz 2009., a prošle ju je godine tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ponovno pokrenulo.
Kako smo tada pisali, zajednička obilježja poljoprivrede dviju županija su sljedeća: poljoprivredne površine čine više od 50 % ukupnih površina županija (oko 65.000 ha po županiji), veliki je udio privatnog vlasništvo u poljoprivrednim površinama – iznad 98 %, veliki broj gospodarstva i mala ukupna površina poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu – prosječna veličina 2-3 ha, izražena usitnjenost poljoprivrednih površina – puno parcela (9-10) malih površina (oko 0.3 ha ), postupni nestanak livada i pašnjaka – najveći utjecaj na prirodu – zakorovljuju se ili se pretvaraju u oranice te velika raznolikost uzgajanih sorti i domaćih životinja.
Hrvatska dobiva novi park prirode, što to znači za poljoprivrednike?
Zbog svega navedenog, nova ustanova Park prirode Zagorske gore morat će uspostaviti blisku suradnju s lokalnim, ruralnim stanovništvom, te sudjelovati u oblikovanju novih agroekoloških primjena površina.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Zagore gore Marija Vučković Ivanščica Maceljska gora Park-šuma Trakošćan Park prirode Krtica
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.