Pretraga tekstova
Najveći udio tržišta i dalje drži Sjeverna Amerika, s preko 40% globalnih prihoda, dok Europa sudjeluje s više od 30%. Azijsko-pacifička regija bilježi najbrži rast zahvaljujući urbanizaciji i razvoju infrastrukture
Prema najnovijem izvješću, vrijednost globalnog tržišta trupaca za 2025. godinu procjenjuje se na 162,1 milijardu američkih dolara, a do 2033. očekuje se rast na 230,6 milijardi uz prosječnu godišnju stopu rasta od 4,5 posto, piše Cognitivemarketresearch.
Glavni pokretači tog trenda su jačanje građevinskog sektora, potražnja za održivim materijalima i rast urbane populacije.
Najveći udio tržišta i dalje drži Sjeverna Amerika, s preko 40% globalnih prihoda, dok Europa sudjeluje s više od 30%. Azijsko-pacifička regija bilježi najbrži rast (6,5%) zahvaljujući urbanizaciji i razvoju infrastrukture.
Kažu, kategorija tvrdog drva - drvnog materijala dobivenog od drveća iz skupine listača, pokazala se kao najbrže rastući segment, potaknuta porastom ekološke svijesti i potražnjom za prirodnim materijalima u graditeljstvu i uređenju interijera. Prednosti poput izolacijskih svojstava, otpornosti na vlagu i estetske privlačnosti dodatno učvršćuju njegovu tržišnu poziciju.
Tehnološki napredak, poput korištenja dronova i GIS sustava u upravljanju šumama, poboljšava učinkovitost i održivost eksploatacije drvne sirovine. Naglašavaju da inicijative poput FSC certifikacije osiguravaju da proizvodi potječu iz odgovornih izvora. Forest Stewardship Council® certifikat, naime, potvrda je odgovornog načina gospodarenja šumskim blagom.
FSC® certifikat: U svijetu bitan, no Hrvati ga još uvijek ne doživljavaju?
Kao primjer inovacije, ističe se kanadski projekt Deadwood koji koristi drvo niske kvalitete i pretvara ga u konkurentan građevinski materijal. Ovakvi projekti pokazuju potencijal održive šumske industrije za transformaciju tržišta i privlačenje ekološki osviještenih potrošača.
U vremenima kada je potražnja za zelenim rješenjima sve veća, tržište trupaca nastavlja rasti, potaknuto kombinacijom ekološke odgovornosti, tehnološke inovacije i promjena u potrošačkim navikama.
Tagovi
Tržište trupaca Građevinski sektor Dron Projekt Deadwood Šumska industrija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić