EU strategija do 2030. izazov za Hrvatsku: Očuvati šume, zaštititi interese

"Fakultet šumarstva i drvne tehnologije slijedi tradiciju hrvatskog šumarstva te promiče potrajno gospodarenje šumskim ekosustavima kao jedini ispravni put očuvanja uravnoteženoga pristupa višenamjenskom korištenju šuma kako bi one i u budućnosti, uz gospodarske dobrobiti, zadržale svoje općekorisne funkcije", poručio je dekan prof.dr.sc. Josip Margaletić s panela "260 godina kasnije: Hrvatsko šumarstvo između tradicije i inovacije“, održanog u sklopu 3. Hrvatskog šumarskog foruma CROFOR (Croatian forestry forum).

Generacijama je, istaknuo je, potvrđeno održivo, ekološko i uravnoteženo gospodarenje šumskim resursima radi optimalnoga prinosa šumskih proizvoda, očuvanja vode, zraka i tla te očuvanja biljnoga i životinjskoga svijeta u prirodnim šumama, ali i važnost urbanih šuma te ekosustava urbanog šumskog zelenila.

"Šumarski i poljoprivredni sektor kroz drvnu industriju i proizvodnju biomase, potencijalni su pokretači zapošljavanja i stvaranja zelenih radnih mjesta u ruralnim i regionalnim gospodarstvima", naglasila je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Upravo oni, smatra, mogu dovesti i do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače – pa time i do pojačanog interesa za život i rad u ruralnim područjima.

Važnu ulogu ima biogospodarstvo

Kao pokretače daljnjeg razvoja na šumi baziranih industrija, Petir je istaknula finalizaciju proizvodnje i zaustavljanje izvoza sirovina, što podrazumijeva modernizaciju proizvodnje i ulaganje u znanje i istraživanje te osiguranje potpore ulaganjima i kreiranje financijskih instrumenata kojima će se povećati dodana vrijednost proizvodnje.

"Pri tome važnu ulogu ima biogospodarstvo, a da je tome tako potvrdila je i Europska komisija istaknuvši kako Republika Hrvatska sa bogatim izvorima biomase, ima jedan od najvećih potencijala u Europskoj uniji za razvoj biogospodarstva, međutim, taj je potencijal trenutačno neiskorišten“, rekla je i pozvala na bolje planiranje aktivnosti te pametnije upravljanje europskim i nacionalnim sredstvima kako bismo osigurali rast sektora.

Na panelu je upozoreno i na izazove koje pred nas stavljaju nove europske politike i Strategija Europske Unije za šume do 2030. godine, te je rečeno da ih treba shvatiti ozbiljno i zastupati hrvatske interese kako bismo očuvali i zaštitili naše šume, inzistirajući pri tome na važnosti prepoznavanja i vrednovanja specifičnosti i različitosti šumskih područja u Uniji i zadržavanju šumarstva u nadležnosti država članica.

Važnost pravedne raspodjele drvne sirovine

Istaknuto je i da je u svojim preporukama za jačanje šumarskog sektora, Odbor za poljoprivredu predložio da treba osigurati institucionalnu i financijsku podršku šumarskoj struci, dati potporu stručnim i znanstvenim naporima šumarskog sektora u praćenju, motrenju i prikupljanju podataka o šumama, jačati otpornost šumskih ekosustava i genetskim resursa o kojima ovisi šumarstvo i osigurati dovoljne količine šumskog reprodukcijskog materijala u Hrvatskoj. Također je pozvao i da se drvo kao materijal uključi u društveno odgovornu zelenu javnu nabavu, te je ukazao na potrebu i važnost pravedne raspodjele drvne sirovine.

Na panelu su sudjelovali i mr.sc. Goran Gregurović, voditelj Odjela za EU fondove i programe u šumarstvu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i mr.sc. Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama d.o.o.