260 godina organiziranog šumarstva u Hrvatskoj

Potreba očuvanja genetskih resursa, jačanja domaće proizvodnje reprodukcijskog materijala, uključivanja drva u zelenu javnu nabavu te pravednije raspodjele drvne mase istaknuta je na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održanoj povodom obilježavanja 260. obljetnice organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.

Sjednica je održana 20. studenoga na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije, po prvi put u 127 godina postojanja fakulteta.

Ekološke funkcije šuma

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije inicirala je sjednicu kako bi okupila predstavnike šumarskog sektora i potaknula razmjenu mišljenja o izazovima i prilikama s kojima se suočava hrvatsko šumarstvo, ali i ruralni prostor koji o njemu ovisi.

"Stalno naglašavamo važnost prepoznavanja multifunkcionalnosti šuma – od ekoloških i gospodarskih funkcija do njihove uloge u biogospodarstvu. Za razvoj sektora nužna je snažna institucionalna i politička podrška, uključujući ulaganja u istraživanje, inovacije, modernizaciju i obrazovanje“, istaknula je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu.

Dodala je kako se Odbor kontinuirano zalaže da upravljanje šumama ostane u nacionalnoj nadležnosti te upozorila na nepovoljan omjer izvoza drva (1,13 mlijarde eura) i namještaja (342 miljuna eura), poručivši da treba jačati domaću preradu radi zapošljavanja i održivosti ruralnih područja.

Članovi Odbora Dubravka Lipovac Pehar, Ivana Ribarić Majanović i Ivo Zelić pohvalili su rad šumarske struke, naglasivši važnost inventarizacije šuma, većeg uključivanja stručnjaka u upravljačke strukture te suradnje s lokalnom samoupravom. Dekan Josip Margaletić istaknuo je da Fakultet šumarstva i drvne tehnologije može ponuditi rješenja za potrajno gospodarenje u uvjetima klimatskih promjena.

"Organizirano i održivo gospodarenje šumama kroz 260 godina izgradilo je jedan od najbolje očuvanih šumskih ekosustava u Europi, a šume su pritom ustavno dobro od posebnog interesa i ključne za nacionalnu sigurnost, klimatsku otpornost i stabilnost ruralnih područja. Istodobno su sve ugroženije zbog klimatskih promjena i promjena stanišnih uvjeta, što otežava njihovu prirodnu obnovu i održivo gospodarenje te ispunjavanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih funkcija“, naglasila je Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Nedostatak radne snage

Akademik Igor Anić podsjetio je na 260 godina tradicije i uspjeha hrvatskog šumarstva, ali i na aktualne probleme poput šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, netržišnih cijena drva i smanjenih ulaganja u znanost, a ravnateljica Instituta, Sanja Perić, istaknula je da programi monitoringa, prognoznih poslova i Banke gena doprinose ispunjavanju obveza prema EU.

"Nedostatak radne snage i poduzetničkih kapaciteta, uz posljedice klimatskih promjena i ograničenja u gospodarenju šumama, najveći su izazovi u upravljanju ovim sektorom. Očuvanje šumskih ekosustava moguće je jedino kroz stručno i odgovorno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem. Uloga djelatnika Hrvatskih šuma, privatnih šumoposjednika te šumarske struke, znanosti i politike nikada nije bila teža i odgovornija“, rekao je Krešimir Žagar, direktor sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma.

Novi predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Joško Radanović, najavio je rezultate Nacionalne inventure šuma do kraja godine te istaknuo potrebu jačanja istraživanja, usklađivanja s EU regulativom i poboljšanja percepcije javnosti o šumarstvu.