Pretraga tekstova
Žensku se telad ostavlja u proizvodnji, uzgaja do visokokvalitetnih rasplodnih junica i koristi za daljnju reprodukciju. Za muzna grla nema pauze, stanke niti odmora.
Formula uspješne kontinuirane proizvodnje mlijeka i uzgoja mliječnih krava, započinje s teladi. Ženska telad se ostavlja u proizvodnji, uzgaja do visokokvalitetnih rasplodnih junica i koristi za daljnju reprodukciju, dok se muška telad prodaje ili preusmjerava u tov. Nerijetko se događaju pogreške u uzgoju ili nesvjesni propusti farmera tijekom odgoja junica, naročito u kritičnom periodu do 6. mjeseca starosti, a poslije je i s najboljom hranidbom i genetskim potencijalom junice, vrlo teško popraviti pogreške. Uzgoj junica predstavlja dugoročna rješenja i pretpostavke za formiranje zdravog visokokvalitetnog proizvodnog stada.
Za muzna grla se često kaže da su pokretne žive tvornice. Godinama unazad farmeri rade na poboljšanju genetskog potencijala i povećanja mliječnosti, što se danas može reći s dosta uspjeha. EU prosjek proizvodnje mlijeka po grlu u 2018. godini bio je iznad 7.500 litara. I dok se kontinuirano povećava proizvodnja mlijeka po grlu, sve više su izražene posljedice koje trpe muzna grla. Stres, iscrpljenost, veći rizik od oboljenja, smanjen broj godina proizvodnje, nužno traži nova tehnološka rješenja u proizvodnji.
Visoko produktivna grla u proizvodnji se drže u prosjeku do 4 laktacije, čak postoje primjeri i samo do 2 ili 3 laktacije nakon čega se krave izlučuju iz proizvodnje. Proizvodnja mlijeka za posljedicu ostavlja veliki napor i stres za muzna grla, i jednostavno dolaze do faze proizvodnje kada moraju biti zamijenjene. U tom momentu dolazi rezultat uspješnog uzgoja junica, koje ulaze u proizvodnju, prvi pripust ili osjemenjivanje junica je nabolje obaviti u dobi 14 – 17 mjeseci starosti. Taj postupak remonta stada predstavlja osnovnu kariku kontinuirane visoke produkcije mlijeka na farmama.
Obnova ili remont stada je dio proizvodno tehnološkog uzgoja mliječnih grla. Nema ustaljenog termina kada se obavlja remont stada, niti postoji određeno vrijeme. Farmer prateći broj laktacija grla i proizvodnju mlijeka mora obratiti pažnju i na pasminu goveda, zdravstveno stanje, kondiciju, uvjete držanja i postotak uspješnog teljenja jedinki kako bi donio konačnu odluku o izlučivanju, odnosno obnovu proizvodnog stada.
Visokoproduktivna grla poput pasmine Holstein izlučuju se iz proizvodnje prije nego li je to slučaj sa pasminom Simental. Također nisu isti uvjeti na modernim farmama s preko 100 krava u proizvodnji, i na malim obiteljskim gospodarstvima gdje se krave, u prosjeku do 3 u proizvodnji, drže u štalama. Proizvodni vijek je u takvim uvjetima produžen i do 7-8 godina sa 4-5 teljenja. Svako prijevremeno izlučenje goveda iz proizvodnje znači gubitak, a da bi se spriječila takva vrsta gubitaka osnovni preduvjet je osigurati dobro zdravlje stada, odgovarajući smještaj i hranidbu.
Posebice su kritični periodi suhostaja i početak laktacije kada i najčešće dolazi do bolesti koje uzrokuju prijevremeno izlučenje. Vrlo jednostavna praksa za poboljšanje zdravlja i kondicije, ali i jako zanemarena su ispusti i slobodna ispaša koji uveliko mogu pomoći kod smanjenja rizika od prijevremenog izlučenja krava iz proizvodnje.
Za muzna grla nema pauze, stanke niti odmora. Proizvodni ciklus kreće nakon prvog pripusta, osjemenjivanja, perioda gravidnosti, na kraju teljenja i faza laktacije. Da bi se ovaj ciklus održao u kontinuitetu sa zdravim visokoproduktivnim grlima, ženska telad, junice predstavljaju osnovu.
Radi li se o većem broju junica, preporuke su osigurati svim jedinkama iste uvjete držanja i hranidbe. Kako bi se to što lakše osiguralo, najbolje je razvrstati junice po starosnim grupama. Grupe do 6 mjeseci starosti, 7-12 mjeseci i 13 – 14 i grupe 15 do 17 mjeseci za junice koje su određene za pripust.
Tagovi
Remont stada Ženska telad Muzna grla Pogreške u uzgoju Rasplodne junice Laktacija
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji