Završio uvoz junica iz Kanade

Netom uoči Božića za osječko Žito, kao svojevrsni dar pod drvce, stiglo je 185 kanadskih junica. Šesti je to i posljednji kontingent vrlo ambicioznog poslovnog plana uvoza više od tisuću mliječnih krava kojima je ta tvrtka ozbiljno zakoračila u mljekarski biznis. No, dok se u potrazi za genetskim materijalom većina domaćih poljoprivrednika odlučila za uvoz junica iz Austrije, Njemačke i Nizozemske, stručnjaci Žita posegnuli su znatno dalje, sve do Kanade, s ciljem da hrvatskom tržištu ponude posve novi genetski materijal.

Kanada je poznata kao kolijevka muznih krava vrhunske holstein pasmine. Ne mislimo stalno uvoziti, nego ćemo na osnovi ovih uvezenih junica nastojati dobiti što kvalitetniji vlastiti genetski potencijal, navodili su svojevremeno u Žitu svrhu tog potvata. Na dopremanje junica, umjesto brodskim putem koji je znatno jeftiniji, ali zbog dužine puta i rizičniji po zdravlje životinja, Žito se odlučilo dopremiti junice - avionom. Prve dvije ture još su u lipnju i kolovozu prošle godine sletjele u Zagreb, no pravi medijski bum dogodio se kada je u listopadu, također 2008. godine, golemi Boeing sletio i na osječki aerodrom. Bio je to medijski spektakl, jer osim što je riječ o najvećem avionu koji je ovdje sletio, bio je to i pravi test mogućnosti osječkog aerodroma. Avion je težio 242 tone, a same junice više od 90 tona. Putovanje je trajalo deset sati, goveda su smještene u boksovima po pet grla. Od tada u Osijek slijeću još tri kontingenta, u prosincu prošle, ožujku ove i posljednji u utorak prošloga tjedna. Kuriozitet je da na posljednjem letu nije bilo usputnog zaustavljanja zbog goriva u Irskoj ili Njemačkoj, kao u prethodnima.

U Žitu su vješto skrivali koliko ih cijela investicija stoji. Baratalo se doduše informacijom kako je cijena jednog leta na bazi 350 tisuća dolara, odnosno da se cijena jedne junice, po ulasku u staju, kreće između tri i tri i pol tisuće eura. Prva etapa ovog nadasve zanimljivog poslovnog pothvata posve je uspješno završila, a čini se kako i drugi pokazatelji upućuju k željenom cilju - proizvodnja je na očekivanoj razini koju nadilazi 8.000 litara godišnje po kravi u prvoj laktaciji. Hrvatski je pak prosjek približno 4.500 litara mlijeka godišnje za sve laktacije. Stado kanadskih mliječnih krava, sada već uvećano i za potomstvo, smješteno je na Žitovoj farmi Mala Branjevina.

Gradnja nove mljekare?

Bilo je priča kako bi tri jaka mljekara s osječkog područja, a to su, pored Žita, svakako i osječki Novocommerce (farma Krndija), te semeljačka Osatina (farma Ivankovo), zajednički osnovali i vlastitu mljekaru. Tu informaciju, doduše, u razdvojenim razgovorima tijekom prošlih mjeseci nitko od trojice vlasnika spomenutih tvrtki nije potvrdio, ali isto tako niti demantirao.

Autor: Dario KUŠTRO