Zašto se smanjuje zanimanje za uzgoj ovaca i koza u državama EU, među njima i Hrvatskoj?

Prema Eurostatu, broj grla u europskoj stočarskoj proizvodnji značajno se smanjio od 2014. do 2024. godine. Broj svinja za 8,1%, goveda za 8,7%, ovaca za 9,4%, a koza za nevjerojatnih 16,3%.

Smanjenje broja ovaca (-16,5%) i koza (-21%) u Republici Hrvatskoj još je izraženije od europskog prosjeka.

U Europi danas imamo milijune životinja manje nego prije deset godina, a ovo nije puka slučajnost već zajednički rezultat negativnog ispreplitanja europskih poljoprivrednih politika s naglaskom na ekološke i regulatorne pritiske na načine uzgoja domaćih životinja, naglašavanje samo štetnih utjecaja konzumacije animalnih proizvodna na ljudsko zdravlje, rast troškova proizvodnje i suočavanje s globalnom konkurencijom.

Ova ista globalna konkurencija obično proizvodi bez pritisaka kojima su izloženi europski uzgajivači.

U Europskoj uniji je iznad 65 milijuna grla ovaca i koza, od čega 84% ovaca i 16% koza, s ukupnom proizvodnjom mesa oko 500 milijuna kg, izražene kroz težinu trupa. U okviru europske proizvodnje mesa razlikuje se proizvodnja manjih (mediteranske zemlje s proizvodnjom mlijeka - Grčka i Italija) i većih završnih težina trupa (Irska), dok je francuska i španjolska proizvodnja kombinacija ova dva sustava.

Očekuje se smanjenje proizvodnje ovčjeg i kozjeg mesa u EU-u u bliskoj budućnosti (iako s različitim trendovima među državama članicama EU-a) i to unatoč proizvodno vezanoj potpori dohotku i povoljnim cijenama mesa.

Otežavajući čimbenici

Niska profitabilnost sektora, visoka sezonalnost i nedostatak kvalificirane radne snage su među glavnim otežavajućim čimbenicima razvoja sektora. Potrošnja po stanovniku u EU-u ostat će relativno stabilna, uvoz ovčjeg i kozjeg mesa će se povećati nakon provedbe Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Novog Zelanda.

Izvoz živih životinja iz EU mogao bi se smanjivati zbog strožih uvjeta dobrobiti životinja prilikom dugotrajnog transporta.

Samodostatnost Europske unije u najvažnijim vrstama mesa, svinjskom i goveđem, je unatoč smanjenjima u broju grla i dalje iznad potrošnje. Unija nije samodostatna samo u potrebama za ovčjim i kozjim mesom, a nedostatak se uglavnom podmiruje uvozom iz Novog Zelanda.

Pad broja grla uzrokovao je i pad proizvedenih količina mesa. Tijekom proteklih pet godina pala je europska proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa za 10,6%.

Smanjenje proizvodnje kako to obično biva pratilo je povećanje cijena ovčjeg i kozjeg mesa. Cijena janjećih trupova (euro/100 kg) porasla je u proteklih pet godina za 45%.

Opadajući trend brojnog stanja ovaca i koza u Republici Hrvatskoj neminovno je rezultirao negativnom izvozno uvoznom bilancom koja se očituje kroz izraziti deficit kako u količinama mesa to još izraženije kroz novčani deficit.

Vanjsko trgovinska bilanca u prometu mesa iz ovčarsko-kozarske proizvodnje iskazuje se kroz deficit.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2024. godine uvezli smo ovčjeg i kozjeg mesa u vrijednosti 19.904.424 eura, a izvezli u vrijednosti 1.610.654 eura. Pokrivenost uvoza izvozom je svega 8,09%

U uvodnom dijelu pobrojani su razlozi koji dovode do smanjenja ovčarstva i kozarstva u Europskoj uniji, a vjerojatno su isti ili slično razlozi zbog kojih se to događa i kod nas. No, nije li nedovoljna samodostatnost i stalni rast cijena mesa pravi izazov za novi pristup ovoj proizvodnji? Govedarska i svinjogojska proizvodnja i dalje uspijevaju povećanjem proizvodnje po uvjetnom grlu ostvarivati rentabilnost i odupirati se troškovnoj strani, ali pitanje je koje su granice genetskih mogućnosti i granica održavanja zdravlja životinja izloženih pritisku povećanja proizvodnje.

Osnova za novi početak stočarske proizvodnje u RH

Ovakav način proizvodnje traži sve veća ulaganja u opremu pa ove dvije proizvodnje postaju poput peradarske gotovo potpuno automatizirane.

Ovčarska i kozarska proizvodnja mogu uspješno funkcionirati na obiteljskim gospodarstvima uz organizaciju proizvodnje i otkupa mesa i to osobito na područjima na kojima smo imali proizvodnju mlijeka i svinja.

Proizvodnja voluminoznih i koncentriranih krmiva na tim područjima može postati izvrsna osnova za novi početak u stočarskoj proizvodnji Republike Hrvatske.