Za razvoj sektora mljekarstva 601 milijun kuna godišnje sve do 2030.?

Realizacijom Programa razvoja sektora mljekarstva, procjenjuje se da će se povećati populacija krava mliječnih i kombiniranih pasmina te da će ukupna proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj biti na razini 700 milijuna kilograma 2030. godine, navedeno je, između ostalog, u Nacrtu Programa koji je pušten u javno savjetovanje.

Riječ je, navode iz Ministarstva poljoprivrede, o dokumentu u kojem su prikazani ciljevi, prioriteti i mjere koji će osigurati jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje mlijeka u narednom razdoblju. Ciljevi su usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom i Nacrtom Strategije poljoprivrede do 2030. "Više od farme".

"Ulaganja u ovaj sektor proizvodnje proizlaze iz potreba podizanja konkurentnosti, tehnologije proizvodnje i uvjeta držanja goveda, prerade i trženja mlijeka i mliječnih proizvoda uz zadovoljenje visokih standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja, a s ciljem podizanja vrijednost govedarske proizvodnje za 20 posto do 2030. godine", objašnjavaju.

Između ostalog, u Nacrtu stoji da je temeljna vizija za poljoprivredu oblikovana u četiri strateška cilja: 1) povećanje produktivnosti i otpornosti proizvodnje na klimatske promjene; 2) jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora; 3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima; i horizontalni cilj 4) poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Najviše krava u Središnjoj Hrvatskoj

U razdoblju od 2013. do 2020. godine populacija ovih životinja smanjena je za ~25.469 grla ili 14,07 posto, a prema privremenim podacima Ministarstva u 2021. godini bilo ih je 153.147 što je za 1,5 posto manje u odnosu na 2020. godinu.

Preko 50 posto ih se drži u Središnjoj Hrvatskoj, pri čemu po veličini odstupaju Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija koje drže preko 26 posto grla u svojim stadima. Najznačajniji udjel zauzima Osječko-baranjska županija sa 14,7 posto ukupnog broja. U mediteranskoj i gorskoj Hrvatskoj drži se oko 16 posto grla.

Međutim, najznačajniji udio (po veličini stada) zauzimaju stada veličine 11 do 30 krava (28 posto u ukupnoj strukturi). Može se uočiti kako su županije s njihovim najvećim brojem u velikim stadima (stada s preko 250 krava) Osječko-baranjska županija i Vukovarsko srijemska županija. Simentalska je najbrojnija pasmina u Republici Hrvatskoj (~61 posto populacije), a zastupljena je uglavnom na manjim i srednjim obiteljskim gospodarstvima.

Sve manji broj isporučitelja mlijeka

Broj proizvođača mlijeka (isporučitelja) koji mlijeko isporučuju u otkup mliječnoj industriji značajno pada od 2012. godine, te je u prosincu 2019. godine bilo 4.535 isporučitelja (smanjenje od 70 posto u odnosu na 2012. godinu), a tijekom čitave 2019. godine mlijeko je isporučivalo 5.473 gospodarstva, stoji u Nacrtu.

To smanjenje rezultiralo je manjim otkupljenim količinama mlijeka, sa 602 tisuće tona u 2012. na 436 tisuća tona u 2019. godini (-28%). Nerazmjer u smanjenju broja isporučitelja od 70 posto i smanjenju količine otkupljenog mlijeka od 28 posto ukazuje, opisuju, na visoku razinu koncentracije u sektoru proizvodnje mlijeka, te značajan pad broja malih proizvođača. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna proizvodnja mlijeka tijekom 2020. godine procijenjena je na 579 tisuća tona.

Međutim, unatoč značajnom padu broja isporučitelja mlijeka na tržištu, (ukupno 5.473 isporučitelja 2019. godine) prosječna otkupljena količina mlijeka po proizvođaču raste na 86 tisuća kilograma mlijeka na kraju 2019. godine, što je dijelom posljedica smanjenja broja malih proizvođača. Isti trend je nastavljen i tijekom 2020. godine, kada je prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju iznosila 100.141 kg.

Tko su 10 najvećih otkupljivača?

Deset najvećih otkupljivača mlijeka su Dukat d.d., Vindija d.d., Belje d.d., Meggle Hrvatska d.o.o., Mini mljekara Veronika d.o.o, Zdenka d.o.o., Euro-milk d.o.o., PIK Rijeka, Mljekara Biz d.o.o. te Sirana gligora d.o.o.

Postoji, navodi se dalje, značajan prostor za poboljšanjem produktivnosti u proizvodnji mlijeka, s obzirom da u Hrvatskoj proizvodnja po kravi iznosi nešto više od 4,5 tisuće kg mlijeka, te je navedena isporuka u otkup značajno niža u odnosu na prosjek zemalja u regiji, a posebno u odnosu na Češku, Mađarsku i Slovačku.

Stopa samodostatnosti u mljekarskom sektoru u Hrvatskoj pada u promatranom periodu (2016. –2019. godina) sa 56,9 na 48,7 posto. Podaci o njoj tijekom 2020. godine ukazuju na blago povećanje, te je ta stopa iznosila 51,42 posto, navodi se u podacima Nacrta.

Treba osigurati do 260 tisuća hektara zemlje

Naglašavaju i da je poljoprivredno zemljište osnova stočarske proizvodnje, pa tako i mlijeka. Prema podacima Eurostata iz 2016. godine, indikativna analiza ukazuje da je prosječna površina po uvjetnom grlu u Hrvatskoj iznosila 0,58 ha, što je na razini 73 posto u odnosu na zemlje EU 15. Analizom lanca vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda (KPMG, 2021) procjenjuje se da bi za 130 tisuća mliječnih krava kojima RH raspolaže, bilo potrebno osigurati između 195.000 i 260.000 ha poljoprivrednog zemljišta (pretežito oranica za uzgoj ratarskih kultura potrebnih za proizvodnju stočne hrane, ali i pašnjake i trajne travnjake za pašnjački način uzgoja i proizvodnju mlijeka).

Također, ovom analizom konstatira se da u nekim područjima zemlje dolazi do problema prilikom izgradnje farmi. Farme se mogu graditi na lokaciji koja mora biti na području i u zoni koja u odnosu na vrstu proizvodnje i ekološke čimbenike neće ugrožavati ili biti ugrožena od stambenih i drugih objekata u okolini.

Procijenjeni broj grla i proizvodnja mlijeka do 2030. godine:

Prema podacima dobivenim kroz ovu analizu okvirni iznosi ulaganja u opremanje staja po jednom ležištu za krave kreće se od 1.800 do 2.300 eura, a ulaganja u izgradnju i opremanje samostojećeg izmuzišta po jednom muznom mjestu približno 6.000 eura. Cijena jednog robota koji je dostatan za mužnju 50-70 životinja, kreće se od 100.000 do 120.000 eura, uz osiguravanje tehničkih preduvjeta za korištenje istih.

Za mljekarstvo godišnje 601 milijun kuna

Na temelju izračuna iz 2021., po uvjetnom grlu potrebno je planirati investiciju od 7.000 eura. Ciljano povećanje vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 posto do 2030. godine, može se postići sa 100.000 krava na farmama, što implicira da bi ukupni iznos ulaganja iznosio 700 milijuna eura. Uz pretpostavku da svaka od postojećih farmi posjeduje najmanje 50 posto potrebne opreme, iznos potrebnog ulaganja smanjuje se na konačni iznos od 350 milijuna €. Ta investicija bi, kažu, modernizirala farme proizvođača mlijeka te podigla konkurentnost domaće proizvodnje mlijeka.

Za svaku godinu provedbe ostvarivanja tri cilja planiran je 601 milijun kuna. Prvi je očuvanje broja krava u proizvodnji mlijeka, drugi povećanje produktivnosti te proizvodnje i posljednji osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta.

Više detalja, kao i sam Nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva možete pronaći ovdje.

Savjetovanje u vezi Programa otvoreno je do 9. travnja ove godine, napomenuli su iz Ministarstva poljoprivrede.