Vrakići se nakon pšenice okreću eko stočarstvu

U Sičama u Brodsko posavskoj županiji obitelj Vrakić živi generacijama. Od zemlje i na zemlji. Mladi članovi obitelji, četiri sina Antuna Vrakića i ne pomišljaju na nešto drugo.

Sade kukuruz, ječam, pšenicu i soju. Imaju i sedam silosa u kojima mogu uskladištiti tri tisuće tona žitarica. Dnevno u prosjeku rade 10 sati, no ponekad se zbog oranja posao oduži i na 18 sati. Imaju i 150 grla goveda.

Zbog neriješenih imovinskih odnosa krave su u štali

"Imamo ograđeni pašnjak na 32 hektara. Problem je što nismo sklopili ugovor sa državom zbog nejasnih razloga i ne možemo pustiti krave van na pašu. One su naučile biti vani na suncu i na zraku pa imamo dosta uginuća jer krave se ne gibaju." Željno očekuju Zakon o zemljištu kako bi riješili pitanje 150 hektara zemljišta.

Ratarsku proizvodnju su smanjili, posebno kada govorimo o pšenici. Proizvodnju žitarica su sveli na stočnu hranu zbog financijskih problema, osobito niskih cijena proizvoda, a posebno ratarskih kultura. Zato ih danas usmjeravaju u stočarsku proizvodnju.

Vrakići su deseteročlana obitelj, glava koje je 59-godišnji Antun. Tu je i njegova supruga Željka, sinovi Mate, Josip, Franjo i Fabijan, snahe Ružica i Monika te dvoje unučadi.

Imaju 150 hektara svoje i 90 hektara državne zemlje, no to nije dovoljno. Planiraju uspostaviti farmu za tov junadi i to u ekološkom uzgoju. Nadaju se da će se eko meso cijeniti na tržištu za razliku od žitarica čija je isplativost neodrživa.

Obitelj Vrakić sigurno je uzor i u Sičama i ljudima koji žele u Hrvatskoj živjeti od zemlje i poljoprivrede. No ono što je iznad svega, jest velika sloga svih članova obitelji. Vrakići su dokaz da se od zemlje može živjeti u Hrvatskoj, samo da im država to dopusti.