Visoki troškovi legalizacije farmi

Nema većeg interesa za legalizacijom bespravno sagrađenih objekata na selu, bar ne na području Đakovštine. Prije svega zbog visokih troškova koje taj postupak u startu nosi, ali i onih koje će biti nužno plaćati nakon što se objekt legalizira, kaže Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda.
- Da bi se legalizirao jedan poljoprivredni objekt, potrebno je izraditi geodetski elaborat, snimiti objekt, izraditi nacrt, što stoji i nekoliko tisuća kuna. Kad se to obavi, potrebno je pribaviti i mišljenje građevinskog inženjera, što također košta, platiti vodoprivredne i komunalne naknade koje će po kubikaži iznositi od 1.000 do 2.000 kuna. Tako za legalizaciju poljoprivrednog objekta veličine 200 četvornih metara treba i do 20.000 kuna, što je poljoprivrednicima puno - kaže Brlošić. Ni na području u okolici Osijeka nema većeg interesa za provedbu legalizacije poljoprivrednih objekata.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK - Županijskoj komori Osijek, kaže da za sada nije primjetan veći interes za legalizacijom poljoprivrednih objekata. Navodi kako smatra da su svi ozbiljni poljoprivredni proizvođači sve svoje objekte već legalizirali putem operativnih programa. “Tako da je teško očekivati, u vrijeme ove složene ekonomske situacije, pada stočarske proizvodnje te visokih inputa u proizvodnji, masovnu legalizaciju poljoprivrednih objekata, odnosno povećanje postojeće proizvodnje ili pak prelaska na nove proizvodnje”, kaže Nad.

Ranko Radunović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, kaže da su zaprimili samo osam zahtjeva za legalizacijom objekata. Četiri zahtjeva podnijele su velike poljoprivredne tvrtke koje planiraju legalizirati svoje farme, a preostali se zahtjevi odnose na vikendice, jednu trgovinu sa skladištem i jednu kuću. Radunović kaže kako bi u listopadu trebale biti na webu objavljene ortofoto karte, a do 15. listopada sve jedinice lokalne samopurave trebaju odlučiti o visini naknade. Prema svemu sudeći, legalizacija bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj trebala bi biti u punom zamahu tek nagodinu, kada se očekuje i najveći interes za legalizacijom vikendica i sličnog, a najmanje poljoprivrednih objekata, zbog čega se taj postupak navodno i pokrenuo.

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da na selu ima čak više onih koji nisu ni upoznati s mogućnosti legalizacije. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i donesen je 15. srpnja ove godine, no još je mrtvo slovo na papiru jer nisu stvoreni svi uvjeti za njegovu realizaciju. Zdravčević kaže kako ne vjeruje da će biti nekog većeg interesa za legalizacijom kod seljaka i nakon što se stvore svi uvjeti. “Neki ne žele ni čuti za legalizaciju svojih objekata. Neki dan mi jedan poljoprivrednik kaže: 'Što me briga za legalizaciju i tko će meni narediti da legaliziram farme.' Prema mojoj procjeni takvih je seljaka čak 30 do 50 posto i oni se očito ne planiraju ozbiljno baviti poljoprivredom”, kaže Zdravčević.

Zapela i provedba zakona

Za razliku od ostalih područja u Slavoniji u Požeštini ima zainteresiranih za legalizaciju poljoprivrednih objekata, kaže Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga. “No što to vrijedi kad u dva i pol mjeseca otkako je na snazi Zakon ništa se nije učinilo o pitanju njegove provedbe. Onima koji su i zainteresirani za legalizaciju nije ispunjen osnovni preduvjet da u tome sudjeluju jer još nije tiskan ni formular na kojem bi se mogao podnijeti zahtjev”, kaže Dukić te navodi kako smatra da ne očekuje da će se u sljedeća dva i pol mjeseca išta o pitanju legalizacije riješiti.

Autor: Zdenka RUPČIĆ