Uvozimo rekordnih 600.000 komada odojaka

Kako prolazi svinjokolja, a bliže se blagdani potražnja odojaka na domaćem tržištu sve je veća. Ponuda odojaka, kao i purica i junadi, je osrednja, a potražnja u ovo doba godine je dobra te su cijene više od prosječnih, kaže se u izvješću Tržišno-informacijskog sustava u poljoprivredi.
Branko Bobetić, direktor Croatistočara, kaže da u Hrvatskoj nema dovoljno odojaka, pa će njihov uvoz ove godine iznositi više od 600.000 komada.

Dodaje da će što iz domaćeg uzgoja, a većinom iz uvoza, odojaka biti dovoljno na domaćem tržištu.
S druge strane sve se manje traže svinje, jer je tradicionalne svinjokolje iz godine u godinu sve manje. Razlog tome je veća ponuda prerađenog mesa u trgovačkim lancima, ali i pad kupovne moći.

U Croatistočaru procjenjuju da će ove godine biti zaklano pet do 10 posto manje tovljenika. Osim toga, u prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je 10 posto manje junećeg mesa nego prošle godine.

Što se tiče cijena mesa, Bobetić napominje da od rujna postoji tendencija pada cijena na domaćem tržištu, pa su cijene svinjskog mesa na domaćem tržištu 15 do 20 posto više od prosječnih europskih cijena, dok su cijene junećeg mesa niže od europskog prosjeka.
Podsjetimo, još prije nekoliko godina u Hrvatsku se uvozilo 254.000 odojaka, najviše iz Nizozemske i Njemačke, a vrijednost uvoza znala je porasti 173 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U proteklih devet godine bilježi se stalni rast uvoza odojaka.

Otkupna cijena odojaka na domaćem tržištu sredinom studenoga ove godine kretala se od 11 do 12 kuna po kilogramu žive vage. To je dvije kune skuplje nego prije mjesec dana.
Uz to, cijena odojaka je gotovo dvostruko viša u Istri, Primorju i Dalmaciji (20 kuna po kilogramu) nego u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Prije nekoliko godina samo se na domaćem sivom tržištu svinjskog mesa godišnje moglo okrenuti gotovo milijardu kuna.
Sivo tržište mesa i dalje postoji, ali ni izbliza kao nekad. Prekupci varaju državu jer ne plaćaju PDV, a zakinuti su i potrošači mesa.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uzdaju se u Pravilnik o uvođenju evidencijskih markica za svinjsko meso. On je u primjeni već tri godine, ali to nije dovoljno.
Izlaz je u većoj domaćoj proizvodnji svinja na većim farmama zatvorenog tipa, pa bi i proizvodnja svinjskog mesa, kao i mlijeka, dala očekivane rezultate.
Primjerice, od 700.000 pršuta iz domaće godišnje proizvodnje, još ih toliko nedostaje na domaćem tržištu.

Svi uzgajivači svinja moraju ući u sustav PDV-a

U Hrvatskoj je registrirano 179.000 krmača, a više je od dva i pol milijuna tovljenika, dok je uzgojno-selekcijskim radom obuhvaćeno 25.000 svinja. Razlika između registriranih svinja u tovu i njihova broja na tržištu pokazuje prostor za sivo tržište.

Proizvođači se na neuređenom domaćem tržištu mesa oslanjaju uglavnom na interventni otkup tržišnih viškova svinja. Ili se u Slavoniji, prema običaju, za kupljenu svinju besplatno dobije odojak u vrijeme kada ima viška svinja na tržištu. Rješenje je da uzgajivači svinja uđu u sustav PDV-a, jer bi tako svi imali više koristi. Naime, uzgajivači bi mogli ostvariti povrat novca na ime troškova proizvodnje, a mesoprerađivači, koji posluju u sustavu PDV-a, dobili bi jeftiniju sirovinu.

Autor: Marinko Petković