Utjecaj niskih temperatura na stočarsku proizvodnju

Klimatske promjene i sve što je s njima povezano zasigurno predstavljaju najveću prijetnju održivosti stočarske proizvodnje. Širenje različitih bolesti zbog promjena temperature na europskom području samo je jedan od nepobitnih dokaza. Klimatske promjene su tu, htjeli mi to priznati ili ne, unatoč globalnim političkim autoritetima koji ih proglašavaju besmislicom, drugima koji nastavljaju sve gospodarske aktivnosti uz povećanje emisije stakleničkih plinova, i trećima koji više ne znaju što je važno pa se zaklanjaju iza "velikih zakonodavnih propisa“ kojih se ni sami ne drže.

Duži niz godina glavni problem za stočarsku proizvodnju su visoke temperature i njihov utjecaj na proizvodnju. Razvijeni su modeli utvrđivanja indikatora za nastajanje toplinskog stresa, a napredak tehnologije kroz rashlađivanje pomaže održavanju termoneutralne zone pri kojoj se održava proizvodnja na željenoj razini.

Zaboravljeni problemi

Uglavnom, blage zime nekako su potisnule strah od hladnoće i njenog utjecaja na domaće životinje. Onda se pojavi zima kao iz pjesme "... s puno snijega..“ i donese već zaboravljene probleme stočarima.

Suvremena stočarska proizvodnja odvija se u objektima s primjerenom zaštitom od hladnoće, no vjerojatno najveći problem naših uzgajivača ovih dana je zamrzavanje opreme za napajanje i mehanizacije koja se koristi na farmama.

Oštra zima s niskim temperaturama značajno utječe na fiziologiju, zdravlje, reprodukciju i ekonomske rezultate domaćih životinja. Niske temperature uzrokuje i promjene u njihovom ponašanju, a intenzitet utjecaja ovisi o vrsti, pasmini, kategoriji, hranidbi, smještaju i trajanju izloženosti. Među okolišnim stresorima, hladnoća je jedan od najsnažnijih, ugrožavajući rast, razvoj i proizvodne rezultate - bez obzira radi li se o proizvodnji mesa, mlijeka ili jaja.

One koje su izložene niskim temperaturama, a pogotovo ako im je ugroženo preživljavanje nastojati će održati svoje unutarnje uvjete stabilnima i relativno konstatnima ( homeostaza), a na uštrb proizvodnih rezultata.

Vrlo je važno poznavanje termoneutralnog raspona za sve vrste i kategorije životinja kako bi se poduzimale potrebne mjere kada temperature izlaze iz preporučenog područja. Održivost stočarske proizvodnje nalazi se u vrlo uskom okviru zbog troškovne izloženosti, a svaka pogreška u proizvodnji može izazvati negativne ekonomske rezultate. Jedan od preduvjeta uspješne proizvodnje je održavanje zone udobnosti (termoneutralnog raspona) unutar koje se održavaju optimalni proizvodni rezultati.

Termoneutralna zona

Njihova izloženost hladnoći dovodi do povećanog unosa hrane koji nije praćen povećanjem proizvodnje - naprotiv, dolazi do njezina smanjenja. Što je utjecaj hladnoće intenzivniji, to raste rizik od narušavanja zdravstvenog statusa, a kod najosjetljivijih moguća su i uginuća. Na termoneutralnu zonu, uz temperaturu, snažno utječu vlaga zraka, brzina strujanja zraka (propuh), stelja i izolacija te razina proizvodnje (mlijeko, rast, nesivost). Izlazak iz termoneutralne zone može izazvati stres zbog hladnoće, što smanjuje proizvodnju i otpornost životinjskog fonda.

Snijeg kao saveznik: Niske temperature pod bijelim pokrivačem ne prijete ozimim kulturama

Prema Američkom meteorološkom društvu, termoneutralna zona ili zona udobnosti definirana je kao "raspon temperature okoline u kojem normalni metabolizam osigurava dovoljno topline za održavanje stalne tjelesne temperature odnosno to je područje u kojem se životinja ne mora izlagati dodatnim aktivnostima poput povećavane konzumacije hrane, vode, zagrijavanju ili rashlađivanju prostora“. One mogu preživjeti izvan ovih zona, ali tada se povećavaju troškovi proizvodnje jer je potrebno dodatno ulaganje za zagrijavanje.

Najvažniji negativni učinci

Fiziološki učinci očituju se kroz povećane energetske potrebe životinja, jer troše više energije kako bi održale tjelesnu toplinu, što dovodi do većih potreba za hranom. Stres uzrokovan hladnoćom smanjuje dostupnost energije za rast, proizvodnju i reprodukciju. Povećan utrošak hrane za proizvodnju topline smanjuje konverziju hrane u kilogram proizvedenog mesa, mlijeka ili jaja. Osim toga, smrzavanje vode za napajanje onemogućava životinjama uzimanje pitke vode, što može dovesti do dehidracije organizma.

Učinci na zdravstveno stanje hladnoće i hipotermije posebno pogađaju mlađe, bolesne i slabije kondicijske životinje jer oslabljuju imunološki sustav, što povećava sklonost respiratornim bolestima. Ozebline zahvaćaju ekstremitete, uključujući uši, repove, sise, krijeste i skrotum, a novorođena grla s nedovoljno masnoće za izolaciju posebno su osjetljiva, što može dovesti do povećane smrtnosti.

Promjene u ponašanju životinja pod utjecajem niskim temperatura očituju se u tome da se zbijaju jedna uz drugu kako bi sačuvale toplinu, dok se njihovo kretanje smanjuje radi očuvanja energije, što može dovesti i do smanjene konzumacije hrane. Osim toga, traže zaštićena područja s puno suhe prostirke, koja su zaštićena od vjetra.

Zima utječe i na reprodukciju jer može uzrokovati kasnije spolno sazrijevanje i izostanak estrusa, slabiju koncepciju te povećanu embrionalnu smrtnost.

Niske temperature uvjeti povećavaju troškove hrane i smještaja, povećavaju veterinarske troškove zbog bolesti, a dovode i do gubitaka uzrokovanih smanjenom produktivnošću i smrtnosti.

Specifični učinci po vrstama

Kod goveda hladnoća smanjuje proizvodnju mlijeka i niže priraste, dok sisa pokazuju veću učestalost promrzlina, a telad je posebno osjetljiva na hipotermiju. Kod ovaca i koza mokra vuna povećava gubitak topline, što dodatno ugrožava zdravlje, a janjad i jarad imaju visoku stopu smrtnosti u hladnim i vlažnim uvjetima.

Perad pod utjecajem hladnog vremena proizvodi manje jaja, povećava se unos hrane, a postoji rizik od promrzlina na krijesti i podbradnjacima. Svinje, osobito prasad, izuzetno su osjetljive niske temperature, što dovodi do smanjenih prirasta i povećane ranjivosti mladih životinja.