Udruga Hrvatski krški pašnjaci: Kalkulator o pašnom opterećenju je nerealan i štetan

"Pravilnik i kalkulator o pašnom opterećenju kao i priručnik o prihvatljivosti krškog pašnjaka kojeg koriste kontrolori Agencije za plaćanja prilikom terenskih kontrola je krajnje nelogičan, nerealan i štetan", reagiraju iz Udruge Hrvatski krški pašnjaci.

APPRRR objavila kalkulator: Koji je broj dana napasivanja preporučen na pojedinoj parceli?

Kako ističe njihov predsjednik Ivan Tešija, direktive Europske komisije uopće ne propisuju uvjetna grla po hektaru u konvencionalnoj proizvodnji već napasivanje, košnju ili malčiranje.

"Uvjetna grla je uveo bivši ministar Tolušić. Poljoprivrednici su se zbog toga žalili Europskoj komisiji pa je ista poslala zahtjev Ministarstvu poljoprivrede da uskladi zakonodavni okvir s europskim te je Tolušić morao izbaciti UG iz Pravilnika, a oduzeta sredstva poljoprivrednicima nikad nisu isplaćena", kazuje.

Degradacija pašnjaka

Stoga im nije jasno zašto se opet uvode uvjetna grla. "Ali možemo reći da ćemo se opet obratiti Komisiji ako se ovo ne promijeni i ako pravilnik o IAKS mjerama ne bude usklađen sa zakonodavstvom i direktivama EU", poručuju iz Udruge.

Prema njima, uvođenje uvjetnih grla je uzročno-posljedični faktor slabo ispregovaranih pašnjačkih površina prilikom ulaska Hrvatske u EU. Kažu, ispregovarano je samo 100.000 ha pašnjačkih površina na kršu, od ukupno 1.6 milijuna hektara, pa se nažalost Hrvatska i dan danas drži tog okvira, umjesto da je ispregovarala veće pašnjačke površine i zadovoljila potrebe stočara.

"Prilikom ulaska u EU omjer UG po hektaru je bio 10 ha, a tijekom vremena ministar Romić ga je smanjio na 5 ha/UG, a Tolušić na 3,3ha po UG", napominje Tešija.

Ističu dalje da ovakvim omjerom dolazi do prekomjerne ispaše i degradacije pašnjaka, pa je, smatraju, apsurdno da primaju potpore za očuvanje krškog pašnjaka, a ovakvim omjerom ga uništavaju.

"Dalmatinski stočari su najviše oštećeni ovakvim omjerom jer oni imaju koeficijent prihvatljive površine 0,40, što znači da na 3,3ha po UG, s umanjenjem 0,40 imaju 1UG na 1,2 ha što je premalo za ispašu", smatraju.

Dodaju i da se prirast blaga na krškom pašnjaku temelji na ispaši. Ako ju blago nema u dovoljnoj mjeri, ne može ostvariti prirast, tj. proizvodnju pa se ovakvim omjerom stočare tjera na dohranu, što im naveliko poskupljuje trošak proizvodnje.

"Ograničavati ispašu je van svake pameti!", reagiraju iz Udruge.

Nejasno im je za koga i zašto se čuva krški pašnjak i zašto se u dovoljnoj mjeri ne daje stočarima. "Obrastao je, zapušten je, redovan je izvor ljetnih požara, i umjesto da se aktivira u svrhu povećanja stočnog fonda i povećanja domaće proizvodnje mesa i mlijeka, on se na kapaljku daje stočarima", upozoravaju dalje.

Traže promjenu Priručnika o prihvatljivosti krških pašnjaka

Podsjećaju i da su prije 5 godina tražili od Ministarstva poljoprivrede da se stručno utvrdi pašno opterećenje krškog pašnjaka po regijama jer nije ista produktivnost i opterećenje pašnjaka u Slavoniji i Dalmaciji, ali nažalost ministarstvo nije bilo zainteresirano.

"Čak smo izradili projekt za to i prezentirali ga bivšoj ministrici i državnim tajnicima", dodaju u reagiranju.

Kažu i da je za vrijeme bivše država izrađena studija u produktivnosti krškog pašnjaka koja je u Dalmaciji iznosila 300-350 kg suhe tvari po hektaru. Ako uzmemo u obzir da jedna omanja krava u tipu buše pojede 10-15 kg sjena dnevno, dolaze da zaključka da joj je godišnje minimalno potrebno 10ha za ispašu, a ne 3,3ha koliko je propisano.

"Također smo tražili od Ministarstva da se promijeni Priručnik o prihvatljivosti krških pašnjaka jer se po njemu nisko raslinje smatra neprihvatljivom površinom, a ono je ustvari hrana stoci. Brst je krmna smjesa naročito ovcama i kozama", podsjećaju.

Zaključno ističu, ovakvim nelogičnim administrativnim opterećenjem i izmišljanjem smicalica kako bi se uskratila isplata potpora poljoprivrednicima dolazi do sve većeg gašenja OPG-ova i rasprodaje stoke. Navode i da se najviše sredstava poljoprivrednicima oduzelo na temelju koeficijenta prihvatljive površine i dovoljne/ nedovoljne ispašenosti, a da taj termin uopće ne postoji u zakonodavnom okviru.

"Prilikom upisa u ARKOD djelatnik Agencije je utvrdio koeficijent prihvatljive površine, a prilikom terenske kontrole drugi djelatnik je mijenjao taj isti koeficijent, a kažnjavali su poljoprivrednike!", tvrde iz Udruge Krški pašnjaci.