U EU zadruge pregovaraju s otkupljivačima

Mislite li da je u redu da u Hrvatskoj proizvođači mlijeka ne mogu samostalno raskinuti ugovor, dok otkupljivači to mogu napraviti u svakom trenutku bez posljedica? Zapitala se to Marijana Petir na saslušanju o Europskom sektoru mlijeka, održanom u Europskom parlamentu na kojem su sudjelovali brojni predstavnici političkih klubova zastupnika.

Bila je to prigoda i da se čuje kakvo je stanje u mljekarskom sektoru u drugim državama te što strani stručnjaci misle o tome.

Američki poljoprivrednici su konkurentniji od europskih zbog nižih troškova proizvodnje

Andrzej Babuchowski sa sveučilišta u Olsztynu u Poljskoj smatra kako danas postoji samo jedno, globalno tržište. Cijena proizvodnje mlijeka u Sjedinjenim Američkim Državama uvjetovana je istim uvjetima kao i u Europi.

No, za razliku od Europe, cijena energije i hrane za životinje u SAD-u je povoljnija, što doprinosi njihovoj konkurentnosti. Zauzeo se za mjere regulirane automatske kompenzacije neravnoteža, bolje uređenje odnosa između proizvođača i otkupljivača mlijeka, osvajanju novih tržišta te podršku programu za dostavu mlijeka obrzovnim institucijama. Napomenuo je kako nije loše razmisliti i o modificiranom sustavu kvota.

U Hrvatskoj se za vrijeme Jakovine išlo na ruku mljekarskim tvrtkama, a ne OPG-ima!

Lokalni proizvođači imaju prednost u opskrbi mlijeka školama prema shemi koja je usvojena, no nažalost, prema podacima koji dolaze iz hrvatskih škola, Ministarstvo poljoprivrede je u mandatu ministra Jakovine protežiralo mljekarsku industriju i njima omogućilo opskrbu škola mlijekom, a ne obiteljskim gospodarstvima kao što je bilo predviđeno.

Francuzi ne vjeruju u skoriji boljitak mljekarske proizvodnje u Europi

Aurelié Trouvé s pariškog Tehnološkog instituta za znanosti o životu, prehrani i okolišu, pesimistična je po pitanju budućnosti mljekarskog sektora i ukazala je na posljedice provođenja dosadašnjih politika. Na Zajedničku poljoprivrednu politiku, uz već spomenute razloge, dodatno utječe odnos eura i američkog dolara, ali i pregovori o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, poznatijem kao TTIP, za koje smatra da su povoljniji za američku stranu. Europsku budućnost vidi u boljoj organizaciji tržišta, potporama koje bi odgovarale cikličkom kretanju cijena na tržištu, budući da ovi sadašnji ciklusi traju od tri do pet godina, zatim reguliranju volumena proizvodnje i cijena u krizi, primjenom sheme zamrzavanja stanja.

U Austriji je velika potražnja za mlijekom iz ekološkog uzgoja

Johann Koeltinger, predsjednik Austrijskog udruženja proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda zauzeo se za povećanje kvalitete, a ne količine proizvodnje. Istaknuo je kako se 90% mlijeka proizvedenog u EU i proda na EU tržištu. Zauzeo se za poboljšanje posebnih mjera za brdsko-planinska područja i izolirane otoke, na što se ujedno i odnosila glavnina rasprave zastupnika iz država članica u kojima se mlijeko proizvodi upravo na takvim područjima.

Naveo je i primjer Austrije u kojoj proizvodnja mlijeka iz ekološkog uzgoja predstavlja 50% ukupne potražnje za mlijekom, tako da i proizvođači imaju korist od više cijene kvalitetnijeg mlijeka. Tibor Melykuti, predsjednik Mađarske organizacije za mlijeko i mliječne proizvode, ukazao je na kršenja europske pravne stečevine i sumnju u prijevare u odnosima među sudionicima lanaca opskrbe hranom, kao i potrebu veće kontrole dumpinga. Založio se za istraživanje iskustava stečenih tijekom reforme sektora šećera te za povećanje pomoći proizvođačima mlijeka i podizanja interventnih cijena.

U najgoroj poziciji su proizvođači mlijeka iz Hrvatske i Rumunjske

U raspravi koja je uslijedila, prisutni zastupnici iz različitih političkih grupa unutar Europskog parlamenta, pohvalili su interes Europskih pučana za predmetnu temu te konstatirali da je recentna kriza prisutna u cijelom poljoprivrednom sektoru. Naša zastupnica Marijana Petir pitala je stručnjake o načinu zaštite proizvođača mlijeka i ugovornim odredbama koje proizvođači u njihovim zemljama imaju s otkupljivačima, spomenuvši situaciju u Hrvatskoj u kojoj proizvođači ne mogu samostalno raskinuti ugovor dok otkupljivači to mogu u svakom trenutku, bez posljedica.

Također je upitala i za komentar o evidentnoj razlici u cijenama mlijeka između novih i starih država članica, unatoč smanjenju proizvodnje u novim državama članicama i istočnom dijelu Europe, dok se s druge strane mlijeko u te zemlje pojačano uvozi iz ostatka Europe? Zanimalo ju je i koliku ulogu u tom procesu ima razlika u troškovima proizvodnje između istoka i zapada Europske unije, tj. novih i starih država članica? S ovim njezinim pitanjem složio se i rumunjski eurozastupnik Daniel Buda, rekavši da je pad otkupnih cijena mlijeka jako nepovoljno djelovao i na rumunjske poljoprivrednike.

Udruživanje proizvođača u zadruge olakšava opstanak na tržištu

U odgovoru na pitanja zastupnice Petir, spomenuto je nekoliko primjera ugovorne zaštite proizvođača u Francuskoj, Austriji i Mađarskoj. Austrijanac Johann Koeltinger kazao je da je 90% poljoprivrednika u Austriji učlanjeno u poljoprivredne zadruge te da zadruge pregovaraju o uvjetima i cijeni s otkupljivačima.

Zadruge stoje iza proizvođača u svakom smislu!

Ugovori se potpisuju između zadruge i proizvođača i traju godinu dana s mogućnošću produljenja, a zadruga ga proizvođaču jednostrano ne može ukinuti. I takav sustav, dodao je, u toj zemlji dobro funkcionira već 20 godina. U Mađarskoj je situacija nešto lošija. Ugovori se sada potpisuju na šest mjeseci, no još donedavno su se potpisivala na samo tri. Otkupna cijena mlijeka određuje se iz mjeseca u mjesec i otkupljivači također ne mogu jednostrano raskinuti ugovor.

U Francuskoj je vrlo visoka organiziranost poljoprivrednika, što doprinosi da ugovori traju i po pet godina. Dio danas postojećih ugovora, sklopljen je prije jače organizacije proizvođača u proizvođačke organizacije tako da veći dio otkupa organiziraju otkupljivači, a ne zadruge. Dr. Trouve smatra da u Francuskoj treba ojačati strukturiranje udruga koje su organizirane teritorijalno, s ciljem pokrivanja većeg područja proizvodnje.

Možemo učiti na primjeru Poljske

Na pitanja o različitim troškovima proizvodnje između država članica, Ludwig Theuvsen iz Njemačke je kazao kako nema velike razlike u troškovima proizvodnje među državama članicama. Međutim, izvjesni su i vidljivi različiti oblici politika u državama članicama. Te razlike proizlaze upravo iz tih različitih nacionalnih politika, a kao pozitivan primjer istaknuo je Poljsku. Konkurentnost ne ovisi o regiji već o tome kako se proizvodi i je li zatvoren cijeli ciklus proizvodnje. Dodao je kako danas dobro prolaze proizvođači ekoloških proizvoda, jer oni proizvedeni na konvencionalan način u Austriji imaju malu vrijednost.

Foto: toa55/bigstock.com