Tržište raste, a proizvodnja nikad manja

Poljoprivreda je jedna od djelatnosti vezanih uz postojanje ili nepostojanje prirodnih potencijala, kojima je Hrvatska iznimno bogata, a nije ih u potpunosti iskoristila. Ono što bi hrvatskoj poljoprivredi omogućilo rast proizvodnje i podizanje konkurentnosti je prvenstveno stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta, ali i primjena određenih tehnoloških dostignuća u proizvodnji.

Visok postotak uvoza poljoprivrednih proizvoda, dokazuje kako su potencijali domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda neiskorišteni, a poglavito je golema mogućnost rasta izvoza ovog sektora, za što je bitan preduvjet konkurentnosti proizvodnje. Kako bi ulaganja bila temeljena na stvarnom dugoročnom interesu razvoja poljoprivredne proizvodnje, nužno je imati strategiju, no jako je važno da su ciljevi te strategije usklađeni s ciljevima nacionalne ekonomije. Često iz ministarstva slušamo da su naše šanse u proizvodnji i preradi povrća i voća, govedarskoj proizvodnji, proizvodnji mlijeka i mesa te razvijenoj prehrambenoj industriji. Međutim, sve je vidljivije da je to samo teorija, jer u praksi stalan je pad svih proizvodnji.

Potencijali poljoprivredne proizvodnje možda i jesu u tim sektorima, a poseban značaj daje im činjenica da Hrvatska još uvijek ima relativno konkurentnu prehrambenu industriju. No, trenutne brojke o rezultatima poljoprivrede to sve demantiraju, a uzroci toga mnogo su dublji i sežu daleko u prošlost. Nedostatak znanja i poznavanje novih tehnologija, nepostojanje dugoročnih izvora financiranja primjerenih poljoprivredi, idu tome u prilog. Tako smo dočekali i ulaz u EU, što će donijeti dodatni pritisak na konkurentnost i zbog toga je važno da se čim prije krene s realizacijom programa podizanja konkurentnosti na kojima Ministarstvo radi.

Svjetsko tržište hrane raste

Svjetska tržišta hrane i roba doživljavaju procvat, jer činjenica je da, hrana, posljednih godina u svijetu postaje fokus ulagača, a s time zajedno idu i subvencije. U Hrvatskoj se mnogo očekuje od Programa ruralnog razvoja 2014. godine i izvlačenja nepovratnih sredstava iz EU za investicije. To će biti jedno od mogućih sredstava za investicije u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji i trebalo bi ga u osnovi iskoristiti kao mjeru koja bi smanjila tehnološko zaostajanje ovog sektora, a samim time i podizanje proizvodnosti, odnosno zaposlenosti.

Nije sve baš u poljoprivredi danas tako crno, budući da imamo oko 3000 malih poljoprivrednika u Hrvatskoj koji su ozbiljni i dobri proizvođači, i u tome su vrlo uspješni. Činjenica je da su oni svaku kunu investirali vrlo pažljivo u one resurse koji će im dati najveći rast u njihovoj proizvodnji, te da su pritom koristili vodeća znanja u području kojim se bave. Postoje u Hrvatskoj izuzetni proizvođači mlijeka, voćari i proizvođači povrća čiji se rezultati proizvodnje mogu mjeriti s vodećima u Europi.

Mliječna industrija u najlošijem je stanju u zadnjih deset godina

No, mliječna industrija, primjerice, u Hrvatskoj nalazi se u najlošijem stanju u posljednjih deset godina. U posljednje dvije godine, broj farmera koji uzgajaju mliječne krave, upola je manji, a količina otkupnog mlijeka ove će godine, u odnosu na lani, biti 20% manja. Da bi se ovo dramatično urušavanje mliječnog sektora zaustavilo, nužno je pokrenuti niz mjera, kao što su sustavna edukacija farmera, omogućavanje povoljnih kredita za kupnju rasplodnih junica, ali i mliječnih grla. Nužno je i što prije legalizirati farme radi povlačenja sredstava iz fondova EU te davanja u zakup državnog zemljišta. Zajednički je to zaključak sudionika okruglog stola "Snaga hrvatske hrane - mlijeko i mliječne prerađevine" koji je u organizaciji Poslovnog centra znanja te pod pokroviteljstvom Badela 1862, Dukata, Hrvatske agencije za hranu, HBOR-a, Tetrapaka i Vindije održan u Zagrebu. Nužno je, kao što je već rečeno, donijeti strategiju razvoja za sljedećih pet do deset godina. Programi su u pripremi i prema procjenama, trebali bi postići da se proizvodnja poveća na 800 tisuća tona mlijeka.

Foto: freepik.com