Toplinski stres: Kako pomoći kravama i kako ublažiti njegov učinak?

Prosječne dnevne temperature zraka u našim krajevima imaju kontinuirani trend porasta već desetljećima. Broj "ljetnih" dana s maksimalnim temperaturama iznad 25 °C i "tropskih" noći s minimalnim temperaturama iznad 25° C postaje sve veći. Takvi okolišni uvjeti predstavljaju sve veći problem za ljude i za životinje. Povećanje razine temperatura u toplijem dijelu godine dovodi do pojave toplinskog stresa i kod ljudi i kod životinja.

"Toplinski stres je situacija u kojoj uslijed kombiniranog efekta temperature i vlage zraka životinje više nisu u stanju održavati normalnu tjelesnu temperaturu organizma i posljedično reagiraju promjenama svog ponašanja i odstupanjima svojih fizioloških funkcija", pojasnio nam je regionalni specijalist za govedarstvo u tvrtki Sano, Pero Gnjidić.

No, koliko dugo on traje u našim aktualnim klimatskim uvjetima? Gnjidić kaže da se općenito uzima da toplinski stres kod krava počinje kad THI (temperaturno-humidni indeks) dosegne vrijednost 68.

Graf u prilogu pokazuje, na primjeru analize temperature i vlage zraka za područje Donjeg Miholjca u 2024. godini i iz toga izračunatog THI, da su na tom području krave bile izložene toplinskom stresu različitog intenziteta u razdoblju od travnja do rujna, praktično pola godine.

Koji su znakovi toplinskog stresa kod krava?

Nekoliko je važnih znakova koje je potrebno prepoznati kod toplinskog stresa, a Gnjidić ističe kako je to intenzitet disanja iznad 60 u minuti, produljeno vrijeme stajanja i posljedično skraćeno vrijeme odmaranja, što uz ostalo povećava i učestalost šepavosti u stadu, grupiranje u dijelu staje nasuprot najveće topline, nakupljanje oko pojilica te disanje s otvorenim ustima, eventualno uz ispružen jezik prema van (kod jakog intenziteta toplinskog stresa). U ekstremnim situacijama može doći do uginuća.

Toplinski stres ostavlja posljedice na zdravlje i produktivnost životinja. "Dolazi do smanjene konzumacije hrane, smanjene aktivnosti preživanja, većeg rizika razvoja acidoze buraga, veće propusnosti membrana probavnog sustava, snižene proizvodnja mlijeka, niže vrijednosti masti i proteina u mlijeku i značajno slabiji rezultati reprodukcije", naglašava.

Dodaje da negativni učinci nisu rezervirani samo za krave u laktaciji. Očituju se i kod teladi i rasplodnih junica negativnim utjecajem na intenzitet njihovog rasta. Kod grla u suhostaju učinak se očituje njihovom smanjenom proizvodnjom u laktaciji koja slijedi, ali isto tako i smanjenom vitalnošću njihove teladi. No, učinak se prenosi transgeneracijski i na nižu buduću proizvodnju ženske teladi čije su majke bile izložene toplinskom stresu u vrijeme suhostaja, ne samo u prvoj laktaciji kada one započnu proizvodnju mlijeka, već i u drugoj, pa čak i u njihovoj trećoj laktaciji.

Osim kod kćeri, negativan učinak na proizvodnju opažen je i u drugoj generaciji potomaka krava izloženih toplinskom stresu u vrijeme suhostaja (unuke tih krava). Zbog svega toga negativan učinak toplinskog stresa uzrokuje ogromne ekonomske štete.

Kako možemo ublažiti učinak toplinskog stresa?

Gnjidić savjetuje kako je prvi korak osigurati sjenu da sunčevo svjetlo ne pada direktno na životinje u staji. Zatim je potrebno kontinuirano osiguravati dovoljne količine vode za piće jer potrebe na vodi značajno rastu u tim uvjetima

"Osim toga, poželjno je da obrok u vrijeme toplinskog stresa bude sastavljen od visoko probavljivih voluminoznih krmiva jer to smanjuje stvaranje topline u procesu probave", poručuje.

Pojasnio je kako raspodjela svježe pripremljene hrane u većoj mjeri tijekom hladnijih noćnih sati može doprinijeti većoj konzumaciji obroka uslijed nižih temperatura okoliša i veće stabilnosti TMR (Total Mixed Ration) obroka te posljedično veće ukusnosti. Druga moguća strategija je višekratno hranjenje svježe pripremljenih manjih količina TMR obroka (potpuno izmiješanh obroka, total mixed ration, op.a.).

Omogućavanje efikasnog hlađenja u područjima gdje krave provode najviše vremena tijekom dana najučinkovitiji je način pomoći u uvjetima toplinskog stresa. A to su prostori ležišta, uz hranidbeni stol i u čekalištu za mužnju.

Koju korist donosi učinkovit sustav hlađenja krava?

Naime, hlađenje krava za vrijeme odmaranja u ležištima produljuje vrijeme odmaranja u okolnostima visokih temperatura zraka, povećava produktivnost proizvodnje mlijeka i poboljšava intenzitet preživanja. Također, ističe kako učinkovito hlađenje doprinosi boljim rezultatima reprodukcije tijekom ljetnih mjeseci.

"Učinkovit sistem hlađenja smanjuje učestalost šepavosti u stadu jer životinje dulje odmaraju, a manje stoje, pogotovo na tvrdoj betonskoj podlozi", dodaje Gnjidić uz napomenu kako hlađenje u području hranidbenog stola potiče krave na češće posjete hranidbenom stolu i uzimanje većeg broja manjih obroka, povećava ukupnu dnevnu konzumaciju obroka preko ljeta i smanjuje rizik razvoja acidoze buraga.

Važno je spomenuti i kako intenzivno hlađenje snažnim strujanjem zraka ublažava toplinski stres u prostoru čekanja na mužnju te da je kombinacijom efikasnog hlađenja u ovim najvažnijim područjima moguće unaprijediti proizvodnju, reprodukciju, zdravlje i dobrobit životinja.

Na naslovnoj fotografiji nalazi se farma Điđo u Đakovu gdje temperatura zraka 33 *C ne utječe na konzumaciju obroka.

Koji je najučinkovitiji sustav hlađenja?

Ovaj stručnjak navodi kako je najučinkovitiji sustav hlađenja direktno evaporativno hlađenje životinja, osobito dizajnirano na način da u svakom dijelu staje osigurava gotovo identične povoljne uvjete za životinje, a najučinkovitiji je način hlađenja kad temperature prijeđu 27 °C. "Takvih dana ima sve više posljednjih godina", kaže.

Objasnio je kako kombinacija vlaženja površine tijela vodom putem odgovarajućih prskalica, s različitim režimima vlaženja životinja, i snažnih ventilatora s varijabilnom brzinom rada koji pomažu evaporaciju vlage s površine tijela životinja integrirano u Core Cool System hlađenja omogućuje da se snizi tjelesna temperatura životinja, ublaži stres i normaliziraju fiziološke funkcije organizma. Ovakav način hlađenja moguće je primijeniti u različitim stajama, s raznolikim rješenjima podloga za ležanje jer ne dovodi do vlaženja ležišta za krave.

"Primjena ovog sistema hlađenja, prisutnog na farmama za proizvodnju mlijeka na različitim kontinentima, započela je na prostorima jugoistočne Europe prvom instalacijom na farmi Bogovič u Sloveniji 2020. godine gdje je u međuvremenu došlo do značajnog porasta proizvodnje mlijeka gdje je prosječna proizvodnja po kravi iznad 40 kg mlijeka u ovoj godini, na oko 260 krava u laktaciji i efikasnosti reprodukcije gdje je očekivani MTR u 2025. godini ispod 390 dana", rekao je Gnjidić. Smatra kako takva efikasnost reprodukcije ne bi bila moguća bez značajnog unapređenja rezultata reprodukcije u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci što potvrđuje efikasnost ovog sustava hlađenja.

Poručuje kako temeljem rezultata ostvarenih na farmama koje su već implementirale ovu učinkovitu tehnologiju hlađenja krava, svake se godine povećava broj mliječnih farmi s implementiranom Core Cool tehnologijom u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini što je rezultat suradnje tvrtki Core Cool Systems i SANO.

Za više informacija obratite se tvrtki Sano na jedan od niže navedenih kontakata.