Thomas Heinz Pandžić: Ako nestane tradicija svinjokolje, nestat će i Slavonija

Mjesec studeni u Slavoniji je rezerviran za tradicionalnu svinjokolju gdje se pripremaju brojni specijaliteti od svinjskog mesa. Članovi obitelji Pandžić iz Donjih Emovaca ovaj stari slavonski običaj gaje već dugi niz godina.

"Ovo nam je već druga ovogodišnja svinjokolja, prije dva tjedna smo napravili tanke kobasice. Temperatura je dosta visoka, tako da ne bih baš preporučio tko nema idealne uvjete da kreće sa svinjokoljom. Mislim da će bez ovakvih starih tradicija nestati i Slavonija, tako da se ljudi trebaju vratiti starim običajima", rekao je Thomas Heinz Pandžić.

Bit svinjokolje je ne samo u proizvodnji delicija, nego i zajedništvu i druženju.

Tražena je slanina crne slavonske svinje

"Tu sam kod svog dobrog prijatelja. Kad god imam vremena, on me pozove, družimo se, pomažemo jedni drugima. Već nekoliko godina prisutan sam na svinjokolji obitelji Pandžić", rekao je Stipo Barukčić iz Požege.

Obitelj Pandžić bavi se uzgojem crnih slavonskih svinja - fajferica, poznatim po otvorenom načinu uzgoja i većoj količini masnog tkiva.   

"Njihova najveća prednost je u okusu. Kudikamo je kvalitetnije meso jedino ga manje ima. Kako znamo, danas slanina od crne slavonske svinje je tražena tako da je ne može nitko nasmagati koliko se ona traži. Danas, uz krvavicu i čvarke i tankih kobasica, radimo salame od rezanog mesa i rezane slanine, a to je nešto posebno. Jako je puno posla, jer treba to i znati, ako se dobro ne poveže, ostane bez zraka unutra i onda možete sve baciti. Možda ćemo za probu napraviti i nekakav mali kulen", rekao je Pandžić.

Kao što je i gazda rekao, nezaobilazan dio svinjokolje su čvarci, sve cjenjenija delicija u Hrvatskoj ali i u Europi.

Većinu posla obavljaju tradicionalno - ručno

"Prvo se slanina reže na jednake dijelove. U kotao stavljamo mast pa dodajemo čvarke koji se moraju konstantno miješati da ne zagore. Kada se pojavi pjena onda se može malo sporije miješati. Na kraju, za lijepu boju dodajemo mlijeko. Kada čvarci požute i dobiju lijepu boju, vade se van i mora ih se stisnuti", priča Stipo Barukčić.

Današnja svinjokolja, uvelike se razlikuje od vremena prije 20 ili 30 godina, kada se sve radilo ručno, a danas brojni strojevi olakšavaju i ubrzavaju proces, no još uvijek vrijedne slavonske ruke obavljaju većinu radnji.

"Mi danas imamo sve manje vremena i morali smo se snaći, tako da smo uspjeli pribaviti i nekakve strojeve za skidanje kožaraka. Ovo ostalo se radi normalno po starom jedino ne meljemo meso ručno nego imamo mašinu, jer toga je jako puno", rekao je Pandžić.

No puno posla, kada je riječ o svinjokolji, biva nagrađeno tradicionalnim slavonskim delicijama koje uljepšavaju brojne podrume i pušnice i mogu se konzumirati tijekom cijele godine.