Temperature iznad 26°C u kokošinjcu predstavljaju rizik, što učiniti?

U bilo kojoj proizvodnji, da bi se iskoristio genetski potencijal visoko kvalitetnih pasmina domaćih životinja moraju se osigurati optimalni uvjeti poput hranidbe, mikroklimatskih faktora, higijene i slično. Ako su svi parametri u preporučenom rasponu, ali se proizvodnja i dalje smanjuje, znak je da su vanjske okolnosti postale toliko ekstremne da negativno djeluju na ostvarene rezultate.

U ljetnim mjesecima s povišenim dnevnim temperaturama prvi znak opadanja proizvodnje je smanjen broj dnevno nošenih jaja lošije kvalitete s dosta tanjom ljuskom. Svaka promjena temperature, koja izlazi iz optimalnih okvira, (a ljeti su to povišene vrijednosti), uzrokovat će i promjene u ponašanju peradi.

Onog trena kada uzgajivač primijeti određene promjene u ponašanju jata, poput dahtanja, širenja i mahanja krilima, povećanog konzumiranja vode, znači da treba poduzeti sve mjere kako bi toplinu unutar kokošinjca vratio u prihvatljive granice, između 18 i 24 °C.

Spriječite toplinski stres kod koka nesilica

Živa u termometru u ljetnim mjesecima na našim prostorima često ide iznad 35°C, što može izazvati toplinski stres kod koka nesilica, ovisno o uvjetima držanja. Kokošinjac treba biti koncipiran i uređen na takav način da farmer ima priliku utjecati na unutrašnju temperaturu promjenom određenih parametara. To znači da posjeduje dobar sustav ventilacije, prozračnost, materijale koji odbijaju sunčevu svjetlost i slično, kakve imaju suvremeni objekti.

Međutim, nemaju svi kokošinjci posebne ventilacijske sustave, stoga se poduzimaju improvizirane mjere zaštite poput provjetravanja, stvaranja propuha, zaštite i prekrivanje krova objekta (često napravljenog od lima), osiguravanja hladne pitke vode kokama nosilicama i slično. Ako se radi o uzgoju s ispustom, nadstrešnice s hladnom vodom moraju biti osigurane, a poželjno je i na takvim mjestima saditi visoke stablašice i grmoliko bilje kako bi perad sama pronašla zaštitu od direktnog sunčevog zračenja.

Prvi simptomi toplinskog stresa kod koka javljaju se kada su vrijednosti oko 26 - 32°C, tada se smanjuje i do 50 posto konzumacije hrane, od 32 °C do 35°C moguća je pojava toplinskog udara. Perad šire krila i dahću na temperaturi iznad 35°C što dovodi do klonulosti i malaksalosti, jer svu energiju troše na rashlađivanje. Kada je ona veća od 38°C, u određenom kontinuiranom razdoblju pogubna je i dovodi čak i do pomora cjelokupnog jata. Naročito su ugrožene i osjetljive jedinke starije dobi.

Presložite obrok, uz dodatak kalcija

Kod ekstremnih vanjskih utjecaja, konkretno povišene topline, cjelokupan sustav proizvodnje i držanja se mijenja, što znači i promjene u hranidbi. Osim poduzetih mjera protiv pregrijavanja kokošinjca, istovremeno se za održavanje kvalitete jajeta preporučuje prekombinirati obrok. Dodaju se suplementi u obliku vitaminsko-mineralnih dodataka gdje im se prvenstveno daje vitamin C i to kroz sustav napajanja, jer se postižu učinkovitiji rezultati.

Također, poželjno je, naročito oko tri do četiri sata prije totalnog mraka, krajem dana, davati kao suplement u obrok i kalcij za jačanje ljuske jajeta.

Druga vrlo bita komponenta je voda. Mahanjem krila, životinje gube energiju i vodu uno više od uobičajenih uvjeta držanja. Pri visokim temperaturama, posebice ako je u pitanju uzgoj sa slobodnim vanjskim kretanjem, potrebno je osigurati dovoljne količine pitke vode u zasjenjenim mjestima, kako se ona ne bi pregrijavala. Potrebe tijekom ljetnih vrućina kod koka nesilica su tri do četiri puta veće nego li u optimalnim okolnostima.