Svinjetine na tržištu sve manje - Hrvatska to može iskoristiti?

"Treba se organizirati i razmišljati što možemo napraviti za sustav, a ne što država može napraviti za nas", izjavio je Andrej Romanić, direktor predstavništva tvrtke Patent Co. u Hrvatskoj koja je u četvrtak organizirala seminar pod nazivom "Farmski menadžment i izazovi na svinjogojskim farmama".

Održao se u Zlatnom Lugu nedaleko Požege, a bilo je prisutno 60-ak vlasnika i voditelja svinjogojskih farmi. "U Hrvatskoj ima oko 80.000 krmača, a ovdje su vlasnici ili predstavnici tvrtka čijih je 40.000 tisuća", istaknuo je.

Cilj seminara je interakcija među farmerima, a fokus predavanja na proizvodnim rezultatima i izazovima u svinjogojskoj farmi. "Proizvođači moraju surađivati jer je to način za napredak. Svi u svijetu koji postižu dobre rezultate dijele ih s drugima", napomenuo je Romanić.

Sve manje svinjetine

Od dr. sc. Dragana Solića načelnika Sektora za uzgoj testiranje i genetsko vrednovanje pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu doznali smo da je u RH porastao broj krmača. Međutim, predviđa se pad broja nazimica i to za 35 posto. "Svinjskog mesa će biti sve manje. Zbog toga mu i raste cijena na tržištu", istaknuo je.

Ono što muči proizvođače je poskupljenje stočne hrane kao i energenata zbog Covid krize i invazije Rusije na Ukrajinu koji su doveli do poremećaja na tržištu. "Došlo je do povećanja cijene mesa, a proizvođačima svinjetine nikad nije ostajalo manje. Imali smo čudan scenarij gdje je proizvodnja skupa, proizvođačima ostaje malo, a potrošač plaća skupu svinjetinu", napomenuo je.

Kako kaže, u posljednjih par mjeseci situacija se ipak smiruje i smanjen je pritisak cijene energenata, a stabilizirala se i ona stočne hrane.

Hrvatska ima izgleda za napredak?

"Cijene svinjetine u Europskoj uniji su rasle za 61 posto, a kod nas za 48 posto", kazao je Solić dodavši da se najviše razlika osjeti u razdoblju od svibnja do rujna, upravo kada je vrijeme turističke sezone. "Kada bi meso trebalo postići najveću cijenu događa se suprotno. Dakle, tada je najveći uvoz koji ju ruši", istaknuo je.

Zanimljiva je situacija i samodostatnosti svinjetinom koja je u Europi negdje 113 posto, ali postoje velike razlike među državama. Primjerice, kaže, Danska ima preko 300 posto, a Hrvatska oko 55 posto.

"To je loša brojka jer smo veliko tržište s obzirom na turističku potrošnju, ali to znači da ovaj sektor ima veliku priliku za razvoj i dobre izglede da zaposlimo jedan dio naših OPG-ova", poručio je Solić.

Teško je započeti stočarsku proizvodnju

Na seminaru je svinjogojcima predavanje održao i Oliver Stanković, direktor EDUFARM d.o.o. u susjednoj Srbiji koji im je približio probleme s kojima se suočavaju farmeri u toj državi, a kaže kako je nakon razgovora s našim proizvođačima uvidio da smo u sličnim problemima.

"Nema jedinstvenog recepta za uspjeh. Vrlo malo možemo utjecati na tržište. Vidim da se ovdje u RH farmeri pokušavaju se udružiti i to je pozitivna stvar. Tako se štiti vlastita proizvodnja", napomenuo je rekavši da uzgajivači svinja moraju zajedno podići produktivnost, sniziti troškove i utjecati na tržište.

"Nije lako izgraditi farmu. Stočarska proizvodnja je najteža za započeti jer se kapitalne investicije dugo otplaćuju", zaključio je Stanković.