Suvremeno svinjogojstvo dovodi do bržeg i agresivnijeg razvoja pleuropneumonije?

Suvremena stočarska proizvodnja je pod velikim pritiskom kada su u pitanju pojave raznih bolesti. Agresivna bakterijska bolest svinja, pleuropneumonija, se ovo proljeće proširila na devet proizvodnih pogona u središnjoj Iowi, izvještava Agroxxi.

Veterinari državnog sveučilišta Iowa istražuju uzročnika bolesti Actinobacterium pleuropneumonia (Actinobacillus pleuropneumoniae ili APP) koja pogađa respiratorni sustav. Njena opasnost se krije u brzini kojom napreduje, jer ubrzo nakon pojave simptoma, može doći do uginuća zaražene životinje.

Bolest postaje sve agresivnija

U SAD je ova bolest prvi put prijavljena 1957. godine, a zatim ponovo 1960-ih i 1970-ih. Industrijalizacija proizvodnje svinja dovela je do učestalosti pojavljivanja i nastanka šteta.

"Ovo je bolest koja se, prema udžbeniku, ne bi trebala lako prenositi s jednog krda na drugo, ali se u ovom slučaju vrlo brzo prenosi", kaže Derald Holtkamp, profesor veterinarske dijagnostike i medicine farmskih životinja.

Epidemija je koncentrirana u centralnoj Iowi, a svi pogođeni proizvodni pogoni nalaze se u radijusu od 20 milja. Svake godine Veterinarski dijagnostički laboratorij potvrdi 70 do 80 slučajeva bolesti u SAD-u, ali je smrtnost od 50 posto u krdu neuobičajena.

Mogu uginuti za nekoliko sati

Od pojave simptoma bolest agresivno napreduje i može doći do uginuća svinje za nekoliko sati.

Prvi simptomi uključuju: klonulost, visoku temperaturu, letargiju, anoreksiju, ukočenost, a moguća je pojava povraćanja i dijareje. Može se javiti i kašalj. Kako bolest napreduje sve je izraženija pojava kratkog daha s disanjem na usta, pjenasti, krvavi iscjedak iz usta i nosa. Dolazi do pojave rane periferne cijanoze ekstremiteta, koja može prijeći u generalnu cijanozu (plavičasta obojenost ekstremiteta i cijelog organizma).

Morbiditet i mortalitet kod svinja u razvoju varira, ali može biti visok. Najveći mortalitet se obično javlja kod onih u dobi od 10 do16 tjedana, a stopa mortaliteta tovljenika kreće se od 20 do 80 posto. Liječi se antibioticima.

Sekvencioniranje genoma

U cilju otkrivanja kako se bolest širi i razvijanja mehanizama, protokola, za sprječavanje širenja znanstvenici sekvenciraju genom bakterije. Otkriveni podaci će pomoći istraživačima da utvrde je li riječ o novom soju ili je bolest dobila nove gene koji su je učinili virulentnijom. Veterinari rade s uzgajivačima svinja na jačanju njihovih bioloških procedura kako bi spriječili širenje bolesti. 

Holtkamp kaže da nema dokaza da ova bakterija predstavlja prijetnju za ljude i ne čini svinjetinu nesigurnom za jelo.