Stočni sajam u Piškorevcima pred zatvaranjem?

Na stočnom sajmu u Piškorevcima najbolje idu gubitci, što na svojim leđima već 20-ak godina, otkako je “vašar” otvoren, osjeća Komunalno poduzeće "Univerzal", koje, kao gradsko poduzeće, upravlja tim objektom u okviru svoje radne jedinice Gradska tržnica. Koliki je sajam gubitaš, ponajbolje pokazuje podatak da je prihod od naplate ulaza, što se, ovisno o grlu, kreće od pet do osam kuna, i zakupa ugostiteljsko-trgovačkog prostora jednom sajmenom danu samo oko 2.000 kuna, dok su troškovi peterostruko veći, oko 10.000 kuna.

"Prihodom od ulaza ne možemo pokriti čak ni trošak veterinara, čiji je angažman 2.500 kuna. Nadalje, servis vage je 5.000 kuna, tu su i troškovi vode, struje, angažman naših šest-sedam radnika po sajmenom danu i dr." , kaže direktor "Univerzala" Ćiko Šimić. "Univerzal" bi, vodeći se poražavajućom razlikom sajamskih prihoda i rashoda, već godinama rado “oprao ruke” od tog gubitaša. Lokalnoj se zajednici obraćao zahtjevima da ga oslobodi neprofitabilne sajamske djelatnosti, odnosno da se zajednica uključi u pokrivanje troškova sajma, no u gradskom proračunu nema pozicije za to. Šimić kaže kako su i Grad i "Univerzal" u komunalno i infrastrukturno opremanje sajamskog prostora, što se prostire na šest hektara, uložili velika, milijunska sredstva, koja se ulagačima nisu vratila kroz rad sajma, što ga još više potvrđuje kao gubitaša.

- Sajmovi su danas zastarjeli oblik trgovine, a njihova neperspektivnost potvrdit će se pri ulasku u EU - kaže Šimić. Dodaje da je u nas jedini perspektivni sajam onaj u Gudovcu te da su brojni gradovi ukinuli sajmovanje u svojim dvorištima. A da sajam u Piškorevcima ne dijeli sliku onog iz Gudovca, potvrdio je i jučerašnji dan. S obzirom na sezonu svinjokolja, najveća potražnja, ali i ponuda, bila je za tovljenicima, čija se cijena, ovisno o težini, kretala od 12 do 14 kuna. Šimić najavljuje da je "Univerzal" pred novim zahtjevom Gradu da se očituje o sudbini sajma, odnosno o pokrivanju njegovih troškova. "Za takav prostor, od šest hektara, postoje mnogo korisnije, profitabilnije svrhe nego što je sajam, primjerice, formiranje industrijske zone", procjenjuje Šimić.

Autor: S. Župan