Što se događa s uzgojem crne slavonske svinje u Hrvatskoj?

Crna slavonska svinja, ponos slavonskih ravnica i jedna od najpoznatijih autohtonih pasmina u Hrvatskoj posljednjih se godina suočava s ozbiljnim padom uzgoja. Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), broj uzgajivača gotovo se prepolovio u samo nekoliko godina.

"Bilježimo opadajući trend uzgoja. Prema posljednjim podacima iz 2024. godine, u Hrvatskoj je bilo oko 1.500 krmača i stotinjak nerastova", istaknuo je izv. prof. dr. sc. Boris Lukić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku na radionici "Umrežavanje za inovacije u lancima vrijednosti uzgoja crne slavonske svinje kroz EIP primjere dobre prakse" čiji je organizator Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj.

Najviše uzgajivača i dalje je u Osječko-baranjskoj županiji, no Lukić napominje da se trend polako mijenja. "Pojavio se i jedan značajan u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je pozitivan pomak", rekao je.

Pad broja uzgajivača, ali učinkovitija proizvodnja?

Dok je 2019. godine bilo registrirano 248 uzgajivača, krajem 2023. broj se smanjio na 113. Taj je pad, upozorava Lukić, zabrinjavajući, no postoje i određeni pozitivni pokazatelji.

"Broj legala smanjio se u manjoj mjeri nego ukupan broj životinja, što upućuje na veću učinkovitost proizvodnje. Prosječan broj živorođene prasadi po krmači porastao je sa 7 na 8", pojašnjava Lukić.

Ipak, 50 posto uzgajivača ima tek jednu do dvije krmače na gospodarstvu. "Moramo raditi na jačanju kapaciteta malih i njihovom prelasku u srednju kategoriju", dodao je.

Ciljevi uzgoja ostaju jasni: očuvati genetske i fenotipske osobine pasmine, povećati populaciju radi genetske raznolikosti te unaprijediti reprodukcijske i tehnološke postupke.

"Primjerice, intermuskularna mast kod ove pasmine varira od 1 do 11 posto, a uzgojno-selekcijskim radom želimo doći do jedinki koje će imati karakteristike u rasponu koji nama odgovara", objašnjava Lukić.

Populacija crne slavonske svinje u padu 20 posto

Jedan od izazova jest i nedostatak suvremenih tehnoloških rješenja. "Moramo više koristiti umjetno osjemenjivanje i usmjeriti se na procjenu uzgojnih vrijednosti životinja s najboljim genetskim potencijalom", dodaje.

Afrička svinjska kuga zadala težak udarac

Veliki udarac za populaciju zadalo je izbijanje afričke svinjske kuge 2023. godine. Dominik Knežević, predsjednik Udruge uzgajivača crne slavonske svinje "Fajferica", istaknuo je da je bolest desetkovala brojna gospodarstva.

"U Vukovarsko-srijemskoj županiji stradalo je preko 90 posto stada", rekao je Knežević. Ipak, ističe kako je pozitivno što se kod novih pojava bolesti više ne eutanaziraju kompletna naselja, nego se pristupa ciljano, ovisno o pojavi virusa na pojedinom gospodarstvu.

Upozorava i na problem velikog broja malih gospodarstava te pojavu novih koji su se u proizvodnju uključili ponajprije zbog bodova na EU natječajima, a ne iz stvarnog interesa za dugoročnu djelatnost.

Veliki proizvođači, prema njegovim riječima, nemaju problema s plasmanom jer imaju vlastite prerade i stabilno tržište, posebice u ugostiteljstvu. No, manji uzgajivači, koji se uzgojem bave iz ljubavi prema pasmini, suočavaju se s većim izazovima.

"Moramo organizirati tržište i educirati uzgajivače - kako pravilno uzgajati, ali i plasirati proizvode", zaključuje Knežević.

Struka predlaže usmjeravanje prema kratkim lancima opskrbe, koji bi omogućili izravnu povezanost uzgajivača i kupaca. Time bi se povećala isplativost proizvodnje i osigurala bolja kontrola kvalitete.

Talijanska iskustva i potrošačke navike

Na radionici je govorio i Paolo Ferrari iz talijanskog Istraživačkog centra za stočarsku proizvodnju (CRPA). On je istaknuo da ASK i kod njih izaziva probleme u stočarkoj proizvodnji, pogotovo jer se većina stada autohtonih pasmina nalazi u slobodnom uzgoju.

Naglasio je da, iako Program ruralnog razvoja (PRR) nastoji podržati ekstenzivne sustave uzgoja, glavnu opasnost predstavljaju divlje svinje koje su primarni vektor prijenosa bolesti. Ova situacija posebno pogađa mala poljoprivredna gospodarstva, kao što je slučaj i u Hrvatskoj.

Kako je rekao, ekstenzivni uzgoj autohtonih pasmina postao je iznimno popularan trend u Italiji. Ključna značajka mesa iz takvog uzgoja je visoka kvaliteta, a snažan interes potrošača za kvalitetom potiče promidžbu ruralnih i marginalnih područja. Unatoč tim prednostima, sustav se suočava s izazovima kao što su elementarne nepogode, ali Ferrari je kao najveću prijetnju naglasio pojavu spomenute bolesti.

Govoreći o projektu mEATquality kojim se bavi, objasnio je da su provodili analize upotrebe antibiotika, troškova, isplativosti, kao i stavova potrošača. "Zanimljivo je da naše potrošače dobrobit životinja ne zanima pretjerano. Spremni su platiti najviše 5 posto višu cijenu za takve proizvode", rekao je.

Za kraj, poručio je da poljoprivrednik mora biti svjestan tržišta i graditi svoj plan prema onome što potrošač zaista želi i može platiti.