Pretraga tekstova
Procjenjuje se kako je moguće je da će se smanjivati broj svinjogojaca, ali istodobno će se povećavati broj uzgojnih krmača.
Svinjogojski klaster CroPig koji je početkom godine osnovalo 16 uzgajivača svinja iz Vukovarsko-srijemske županije, nije pravo ni zaživio, a već je naišao na ozbiljne probleme koji, u najmanju ruku, obeshrabruju sve one vukovarsko-srijemske svinjogojce koji su sa vjerom i željom osnovali klaster kako bi udruženi osigurali vlastiti prosperitet.
I krenulo je obećavajuće kroz pokušaj suradnje s proizvođačima istarskog pršuta koji su iskazali zainteresiranost za slavonske svježe svinjske butove. Problem se međutim pojavio i prije definirane suradnje jer su istarskim pršutarima bili potrebni samo butovi, ali ne i ostatak svinje.
"U kontaktu smo i dalje s istarskim, ali i dalmatinskim proizvođačima pršuta i ponudili smo im suradnju, ali slabo ide. Spremni smo im ponuditi svinjske butove, ali ne znamo što ćemo s ostatkom svinjskog mesa. Nemamo ni hladnjaču", žali se Dragomir Čović, predsjednik Udruge vukovarsko-srijemskih svinjogojaca koja broji 50-tak članova-uzgajivača od kojih su 16 inicijatori osnivanja klastera.
"Iako imamo izuzetno kvalitetne tovljenike, za nas tržište nije znalo, već smo do kupaca dolazili preko treće osobe pa smo se odlučili udružiti se u klaster jer samo tako vidimo napredak u proizvodnji i u proboju na tržište", podsjeća Ćović.
Prema njegovim riječima, svinjogojcima nije problem u jesen prodati svinje. "Nama su više problem svinje koje dolaze na proljeće u kilaži od 120 kilograma jer ih se ne isplati držati do jeseni u tzv. produženom tovu. Tada nemamo kupaca, a nemamo ih jer nemamo ugovorenu proizvodnju. Da bi bila rentabilna, krmača se mora više od dva puta u godini dana oprasiti. Mi problema imamo s drugim prašenjem", kaže Čović koji se i sam bavi uzgojem svinja, dodajući kako bi za svinjogojce bilo najpoštenije kada bi mogli utjecati na određivanje pariteta hrane za uzgoj i svinje kao krajnjeg proizvoda.
"Naš proizvod je sada nažalost samo živa svinja, a trebala bi u najgorem slučaju biti svinjska polovica", zaključuje ističući s žaljenjem kako klaster nije uspio naći kupca koji će svinje kupovati tijekom cijele godine. "Naš je cilj bio da kao udruženi ponudimo tržištu veći broj svinja, ali nismo uspjeli. Neki govore da je za loše stanje u svinjogojstvu kriv uvoz, ali ja mislim da je to i do nas proizvođača. Problem je što nam drugi određuju cijene, a ne mi proizvođači. Klaster za sada nije polučio rezultate, ali još uvijek vjerujemo u ono što nam je bio cilj", navodi.
Procjenjuje kako je moguće je da će se smanjivati broj svinjogojaca, ali istodobno će se povećavati broj uzgojnih krmača. "Deset tisuća tovljenika, na koliko smo zasnivali proizvodnju, možemo uvijek proizvesti. Svinjogojstvo ima perspektivu. Iz operativnog programa smo napravili farme i za goveda i svinje, ali sada nitko ne može plaćati anuitete za te farme. To je čudno. Problem je očito puno širi. Ako je sređeno tržište, mi proizvesti možemo", tvrdi Čović zaključivši kako je bit cijele priče oko uspjeha imati osiguranu ugovorenu proizvodnju. Ako nje nema, eto problema i neizvjesnosti.
Foto: depositphotos.com
Povezana stočna vrsta
Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Više [+]
Tagovi
Svinjogojstvo Klaster Svinje Uzgoj CroPig Butevi Pršut Udruživanje Dragomir Čović Proizvođači Uvoz Tovljenici Farme Operativni program
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 6 dana
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 6 dana
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji