Stiže nam goveđa zima - što raditi i kako zaštititi goveda?

Narodni običaji, usmena predaja, tradicija, mjerenje i evidentiranje određenih prirodnih pojava prema raznim događajima, uvijek su u ljudima budili znatiželju i poseban su faktor za predviđanje vremenskih prilika. Reakcija i ponašanje biljaka i stoke odnosno njihove aktivnosti, precizno su opisivali određenu pojavu ili period koji dolazi.

Pred nama je druga polovica mjeseca travnja, po narodnom kalendaru razdoblje poznato i kao "Goveđa zima", a prema zonalnom praćenju vremena i kretanja Mjeseca, to je period kada Sunce ulazi u sazviježđe Bika. Zašto se baš zove goveđa zima i što donosi, utječe li na poljoprivrednu proizvodnju i koje su preventivne mjere?

Proljetna ispaša je glavni uzrok

Svaku novu pojavu, o kojoj ljudi nisu ništa znali, bez znanosti i stručnog pojašnjenja, opisivali su prema ponašanju životinja i biljaka. Tako je i promjena u ponašanju goveda svake godine poslije druge polovice travnja opisana kao "Goveđa zima". Narodski rečeno to je izgledalo ovako: Rano proljeće, u noći i jutarnjim satima zima još pokazuje zube, budi se vegetacija, silaže i sjenaže je skoro nestalo. Nakon duge zime goveda konačno izlaze iz štala na pašnjak. Na pašnjacima su mlade biljke naročito leguminoze lucerne i djeteline. Obično u jutarnjim satima se stoka ispuštala van na ispašu. 

Temperature u noći i dalje su pogodne za jutarnje mrazeve. Izlaskom sunca, kada malo i otopli, javlja se rosa. Goveda na ispaši konzumiraju još uvijek mladu vlažnu travu koja im izaziva akutno nadimanje (timpanija). Ona se manifestira povećanjem volumena buraga, goveda postaju nemirna, imaju otežano disanje, pojavi se pjena na ustima i dolazi do podrhtavanja mišića i groznice, gdje se oni doslovno tresu.

Promatrajući takvo ponašanje stoke u davna vremena ne znajući što je pravi razlog ovaj period proljetne ispaše ljudi su nazvali "Goveđa zima" kojeg prate nešto niže temperature, jutarnji mraz, jači sjeverni vjetar pa čak i poneke pahulje snijega.

Preventiva i zaštita goveda

Početak proljeća je izuzetno težak i stresan i za goveda i za cjelokupnu proizvodnju zbog stresa izazvanog prelaskom sa zimske hranidbe na proljetni/ljetni režim u kojem prevladavaju sočna svježa voluminozna krmiva. Na većini manjih poljoprivrednih gospodarstava koja u uzgoju imaju muzna grla, ovo je vrijeme kada nestale zalihe zimske silaže i sjenaže zamjenjuju svježe leguminoze na ispaši. Ovakav sustav hranidbe treba s velikim oprezom provoditi, kako životinje ne bi doživjele hranidbeni stres. Prije svega:

• Postepeno smanjivati količinu sijena u obroku;
• Prelazak na ljetnu hranidbu vršiti postepeno (u početku davati manje količine svježe voluminozne krme);
• Ne izvoditi goveda na ispašu u jutarnjim satima (period ranog proljeća);
• Spriječiti pojavu nadimanja buraga;
• Izbjegavati izvoditi ih na ispašu (livade, pašnjaci) gdje su trave u tek početnoj fazi porasta;
• Spriječiti pojavu vlage i propuha u štalama u periodu nižih temperatura tijekom ovog perioda u noći i jutarnjim satima.