Pretraga tekstova
Prema istraživanju Organizacije za hranu i poljoprivredu, Slovenci pojedu najviše svinjetine u EU. No većina je uvozna, pa se pokušava popraviti stanje u svinjogojstvu te države.
Slovenci su među najvećim potrošačima svinjskoga mesa u Europskoj uniji, no najveći dio moraju uvoziti, jer se svinjogojstvo seljacima ne isplati zbog niskih otkupnih cijena i ekoloških taksi, pa se razmišlja i o novom modelu uzgoja.
Prosječan je Slovenac prošle godine, prema podacima FAO-a (Food and Agriculture Organization) odnosno Organizacije za hranu i poljoprivredu, pojeo 88,3 kilograma mesa, od čega 38 kg svinjetine.
Slovenci u odnosu na broj stanovnika pojedu najviše svinjetine u EU!
No zbog tako velike potrošnje, 73% svinjetine mora se uvoziti pa se nerijetko i poznati kraški pršut te kranjske kobasice moraju raditi od svinjetine uvezene iz Mađarske, Hrvatske ili Nizozemske, piše portal prigorski.hr
Nezadovoljni što na njihovim policama ima sve više svinjetine iz Hrvatske.
Jedan od najvećih zagovornika što veće samoopskrbe potrošaća domaćom svinjetinom je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan, jer je inspekcija provedena u svibnju, pokazala da mesari i robni lanci uvezenu svinjetinu često nepravilno deklariraju kao slovensku, a bilo je primjedbi i na rad Mercatora koji umjesto slovenske svinjetine sve više nudi hrvatsku, proizvedenu u PIK-u Vrbovec, nakon što je Agrokor kupio taj slovenski trgovački lanac.
Da bi se stanje u slovenskoj opskrbi svinjskim mesom popravilo, potrebno je promijeniti model proizvodnje, kazala je u razgovoru za tamošnju tiskovnu agenciju STA, profesorica Milena Kovač, s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju.
Stručnjaci smatraju da hitno treba povećati uzgoj svinja u toj susjednoj zemlji!
"Imamo dobre uvjete za svinjogojstvo i za veći stupanj samoopskrbe, no potrebna su ulaganja, pomoć države i odstupanje od ranijeg modela, kad se stočna hrana za velike i ekološki sporne farme kupovala u inozemstvu. Također troškovi su jako narasli zbog čega je slovenska svinjetina danas 20% skuplja od uvozne.
Troškovi su u odnosu na vrijeme, kad smo proizvodili dovoljno svinjskog mesa, znatno narasli zbog obveznih pročišćivača za farme koje su onečišćavale okoliš", smatra Kovač, te dodaje kako se zalaže za novi model proizvodnje koji ne bi bio masovan, nego učinkovit i ekološki ispravan.
Zaključila je da, ukoliko Slovenija želi, povećati stupanj samoopskrbe domaćom svinjetinom, treba razmišljati o velikim obiteljskim gospodarstvima koja će hranu za životinje kupovati od drugih slovenskih gospodarstava, a svinjski gnoj prodavati ili ga prerađivati u humus.
Tagovi
Slovenci Svinjsko meso Niske otkupne cijene FAO Kraški pršut Kranjske kobasice Mađarska Hrvatska Nizozemska Dejan Židan Mercator PIK Vrbovec Milena Kovač Fakultet za biotehnologiju Pomoć države Stočna hrana Ekološki uzgoj Humus
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Naveliko se radi 🚜🌾
Damir Senjan
prije 6 dana
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+] tolikoga gledanja u nebo i nebo me prevarilo, pa udri Mujo u polje brže bolje da se nešto zasadi evo do današnje kiše ako ne i sutrašnje, ako nebo da pa do 1.5 bit ću gotov sa sadnjom.
Goran Vizintin
prije 1 tjedan
Damire, kod tebe uvijek veselo.....🤣🤣💪💪👍 Damire, kod tebe uvijek veselo.....🤣🤣💪💪👍
Damir Senjan
prije 3 tjedna
U mom kraju se to radi nabrzaka, pretežno naporno negledajuči koliko je naveliko, već gledajuči u nebo. Previše kiše i teško u polje. Eto i ja Više [+] nabrzaka u dva dana uspio izvoziti stajnjak uz jedno izvlačenje trakotra sprikolicom punom iz muljavoga polja i samo jedno prevtanje pune prikolice, ali ovaj put ne ja već sinček.