Pretraga tekstova
Prema istraživanju Organizacije za hranu i poljoprivredu, Slovenci pojedu najviše svinjetine u EU. No većina je uvozna, pa se pokušava popraviti stanje u svinjogojstvu te države.
Slovenci su među najvećim potrošačima svinjskoga mesa u Europskoj uniji, no najveći dio moraju uvoziti, jer se svinjogojstvo seljacima ne isplati zbog niskih otkupnih cijena i ekoloških taksi, pa se razmišlja i o novom modelu uzgoja.
Prosječan je Slovenac prošle godine, prema podacima FAO-a (Food and Agriculture Organization) odnosno Organizacije za hranu i poljoprivredu, pojeo 88,3 kilograma mesa, od čega 38 kg svinjetine.
Slovenci u odnosu na broj stanovnika pojedu najviše svinjetine u EU!
No zbog tako velike potrošnje, 73% svinjetine mora se uvoziti pa se nerijetko i poznati kraški pršut te kranjske kobasice moraju raditi od svinjetine uvezene iz Mađarske, Hrvatske ili Nizozemske, piše portal prigorski.hr
Nezadovoljni što na njihovim policama ima sve više svinjetine iz Hrvatske.
Jedan od najvećih zagovornika što veće samoopskrbe potrošaća domaćom svinjetinom je slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan, jer je inspekcija provedena u svibnju, pokazala da mesari i robni lanci uvezenu svinjetinu često nepravilno deklariraju kao slovensku, a bilo je primjedbi i na rad Mercatora koji umjesto slovenske svinjetine sve više nudi hrvatsku, proizvedenu u PIK-u Vrbovec, nakon što je Agrokor kupio taj slovenski trgovački lanac.
Da bi se stanje u slovenskoj opskrbi svinjskim mesom popravilo, potrebno je promijeniti model proizvodnje, kazala je u razgovoru za tamošnju tiskovnu agenciju STA, profesorica Milena Kovač, s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju.
Stručnjaci smatraju da hitno treba povećati uzgoj svinja u toj susjednoj zemlji!
"Imamo dobre uvjete za svinjogojstvo i za veći stupanj samoopskrbe, no potrebna su ulaganja, pomoć države i odstupanje od ranijeg modela, kad se stočna hrana za velike i ekološki sporne farme kupovala u inozemstvu. Također troškovi su jako narasli zbog čega je slovenska svinjetina danas 20% skuplja od uvozne.
Troškovi su u odnosu na vrijeme, kad smo proizvodili dovoljno svinjskog mesa, znatno narasli zbog obveznih pročišćivača za farme koje su onečišćavale okoliš", smatra Kovač, te dodaje kako se zalaže za novi model proizvodnje koji ne bi bio masovan, nego učinkovit i ekološki ispravan.
Zaključila je da, ukoliko Slovenija želi, povećati stupanj samoopskrbe domaćom svinjetinom, treba razmišljati o velikim obiteljskim gospodarstvima koja će hranu za životinje kupovati od drugih slovenskih gospodarstava, a svinjski gnoj prodavati ili ga prerađivati u humus.
Tagovi
Slovenci Svinjsko meso Niske otkupne cijene FAO Kraški pršut Kranjske kobasice Mađarska Hrvatska Nizozemska Dejan Židan Mercator PIK Vrbovec Milena Kovač Fakultet za biotehnologiju Pomoć države Stočna hrana Ekološki uzgoj Humus
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.