Pretraga tekstova
I slovenska i hrvatska strana tvrde kako istarski pršut pripada upravo njima, a Europska komisija ne želi se miješati
Europska komisija odgovorila je zastupnici Ruži Tomašić da se zasad neće miješati u spor Hrvatske i Slovenije oko registracije istarskog pršuta, nego će pričekati da se hrvatska i slovenska strana pokušaju međusobno dogovoriti oko tog problema.
Ruža Tomašić tražila je od Komisije da se izjasni oko slovenskog prigovora na zahtjev za zaštitu istarskog pršuta, istaknuvši u svom zastupničkom pitanju da je taj proizvod zaštićen od 2011. godine na nacionalnoj razini, da je način njegove proizvodnje "strogo propisan pravilima jedinstvenima u svijetu".
Slovenija je krajem listopada 2013. Europskoj komisiji poslala prigovor na hrvatski zahtjev za registraciju istarskog pršuta, a Komisija, u skladu s europskim zakonodavstvom, sada mora ocijeniti valjanost slovenskog prigovora. Ocijeni li se da prigovor nije valjan, njegov sadržaj postaje bespredmetan.
Hrvatska ima dugu tradiciju u proizvodnji pršuta, a projekt zaštite istarskog pršuta kao autohtonog proizvoda trajao je niz godina i na njega je potrošeno mnogo novca. Pršut su se u Istri dosjetili zaštititi kao autohtoni proizvod puno prije no što smo ušli u Europsku uniju i zapravo je jedini naš proizvod zaštićen dok Hrvatska nije bila dijelom europskih integracija. No, čak i kao zaštićen autohtoni proizvod sa specifičnim načinom pripreme i geografskim porijeklom te kao takav priznat i hvaljen među gurmanima diljem Europe, istarski pršut ima "brata".
Slovenci gotovo identičnom tehnologijom proizvode kraški "istrski pršut" (razlika je u samo jednom slovu) i prodaju ga po upola nižoj cijeni. Čak i dizajn pakiranja, kao i boje koje su odabrane podsjećaju na pakiranje našeg. Slovenci na Krasu proizvode čitav niz sjajnih delicija od suhog mesa, a gastronomija im je gotovo jednaka onoj u hrvatskoj Istri, no pršut nisu zaštitili i na hrvatski, odnosno istarski teško bi mogli polagati prava.
Istrijani tvrde kako je istarski pršut apsolutno autohtoni proizvod i nigdje u svijetu pršut se ne proizvodi na način kako se to radi u Istri. Hoće li istarski pršut doživjeti sudbinu istarskog terana, a njegova prodaja biti zabranjena u Europi pod tim imenom, ovisi o tome hoće li dvije strane, Slovenija i Hrvatska, postići dogovor oko tog pitanja.
Foto: depositphotos, Inaquim
Tagovi
Slovenija Hrvatska Istra Istarski pršut Europska komisija Ruža Tomašić Teran Zaštita proizvoda Kraški pršut Autohtoni proizvod Slovenski prigovor
Autorica
Više [+]
Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Neka pati koga smeta.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Meni čak nije ni smiješno. U što mi ulažemo pare! Užas! Meni čak nije ni smiješno. U što mi ulažemo pare! Užas!