Pretraga tekstova
U najistočnijoj hrvatskoj županiji ima više od 200 ovčara koji uzgajaju gotovo 20 000 ovaca. Međutim, malo tko od njih prodaje vunu ne samo zato što je u cijeloj Hrvatskoj samo jedno otkupno mjesto nego i što je cijena od kune i pol po kilogramu vune nimalo poticajna.
Andrija Matić, županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, kaže kako se povećava broj ovčara jer država isplaćuje poticaje za najmanje 10 grla, a ne kao ranije kada je minimun bio 20 grla.
- Ovčarstvom se bavim godinu i pol i isplati se, jer svu janjad vrlo brzo prodam u Ivankovu i okolnim selima. Problem je kuda s vunom, jer ja sam već dva puta šišao ovce, a cijena od kune i pol za kilogram uopće nije motivirajuća da bih je uopće vozio na otkupno mjesto.
Mnogi ne prodaju vunu nego je spaljuju. Godišnje po ovci možete dobiti 5 kilograma vune pa sada izračunajte kakva nam je računica pri prodaji vune - kaže Alen Barić iz Ivankova koji je sa svoje 23 godine sigurno najmlađi ovčar u Hrvatskoj i uzgaja 200 ovaca.
On se nada kakvom povoljnom kreditu kako bi kupio još stotinjak ovaca i zemlju i time ispunio svoje planove. Dodaje kako ovce, osim što pasu na pašnjacima, rado ulaze u ovršena polja kukuruza, jer se u njima nađe rasutog kukuruza pa ishrana ne iziskuje velike troškove kao zimi kada valja osigurati na stotine bala slame i sijena.
- Od države dobivam poticaj od 92 kune po grlu, dok je poticaj za umatičena grla 300 kuna i takvo ovčarstvo se i te kako isplati, pogotovo ako se hrana ne mora kupovati - kaže Alen Barić koji u zakupu obrađuje 6 hektara zasijanih djetelinom, zobi i kukuruzom.
Mario Žarko iz Ivankova ovčarstvom se bavi tri godine i ima stado od sto ovaca a vunu isporučuje otkupljivaču.
- Cijena nije isplativa, ali radije prodam vunu nego da ju spaljujem ili odvozim na odlagalište. Godišnje prodam 300 do 400 kilograma vune - kaže Žarko dodajući kako male ovčare pogađa smanjenje poticaja. Unatoč brojnim nedaćama koje prate slavonske ovčare, mnogi se slažu da potencijala za razvoj ovačarstva u tom kraju ima, no problem zbrinjavanja vune mora se riješiti.
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.