Pretraga tekstova
U najistočnijoj hrvatskoj županiji ima više od 200 ovčara koji uzgajaju gotovo 20 000 ovaca. Međutim, malo tko od njih prodaje vunu ne samo zato što je u cijeloj Hrvatskoj samo jedno otkupno mjesto nego i što je cijena od kune i pol po kilogramu vune nimalo poticajna.
Andrija Matić, županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, kaže kako se povećava broj ovčara jer država isplaćuje poticaje za najmanje 10 grla, a ne kao ranije kada je minimun bio 20 grla.
- Ovčarstvom se bavim godinu i pol i isplati se, jer svu janjad vrlo brzo prodam u Ivankovu i okolnim selima. Problem je kuda s vunom, jer ja sam već dva puta šišao ovce, a cijena od kune i pol za kilogram uopće nije motivirajuća da bih je uopće vozio na otkupno mjesto.
Mnogi ne prodaju vunu nego je spaljuju. Godišnje po ovci možete dobiti 5 kilograma vune pa sada izračunajte kakva nam je računica pri prodaji vune - kaže Alen Barić iz Ivankova koji je sa svoje 23 godine sigurno najmlađi ovčar u Hrvatskoj i uzgaja 200 ovaca.
On se nada kakvom povoljnom kreditu kako bi kupio još stotinjak ovaca i zemlju i time ispunio svoje planove. Dodaje kako ovce, osim što pasu na pašnjacima, rado ulaze u ovršena polja kukuruza, jer se u njima nađe rasutog kukuruza pa ishrana ne iziskuje velike troškove kao zimi kada valja osigurati na stotine bala slame i sijena.
- Od države dobivam poticaj od 92 kune po grlu, dok je poticaj za umatičena grla 300 kuna i takvo ovčarstvo se i te kako isplati, pogotovo ako se hrana ne mora kupovati - kaže Alen Barić koji u zakupu obrađuje 6 hektara zasijanih djetelinom, zobi i kukuruzom.
Mario Žarko iz Ivankova ovčarstvom se bavi tri godine i ima stado od sto ovaca a vunu isporučuje otkupljivaču.
- Cijena nije isplativa, ali radije prodam vunu nego da ju spaljujem ili odvozim na odlagalište. Godišnje prodam 300 do 400 kilograma vune - kaže Žarko dodajući kako male ovčare pogađa smanjenje poticaja. Unatoč brojnim nedaćama koje prate slavonske ovčare, mnogi se slažu da potencijala za razvoj ovačarstva u tom kraju ima, no problem zbrinjavanja vune mora se riješiti.
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 tjedan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx