Svi koji imaju registriranu proizvodnju, a to znači da ispunjavaju sve uvjete koji vrijede i u zemljama EU, mogu ondje svoje kulene prodavati
Nakon ulaska Hrvatske u EU, slavonski kulenari vide veliku šansu za plasman svojih proizvoda na velikom, ali i izbirljivom europskom tržištu. Andrija Matić, pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu i tajnik udruge Slavonski domaći kulen-kulin, koja je nedavno Ministarstvu poljoprivrede dostavila svu potrebnu dokumentaciju za zaštitu Slavonskog domaćeg kulena oznakom zemljopisnog podrijetla, kaže kako sada više nema zapreka da bi se slavonski kulen legalno prodavao na zajedničkom tržištu. Kulen se u Slavoniji proizvodi već 300 godina.
- Svi koji imaju registriranu proizvodnju, a to znači da ispunjavaju sve uvjete koji vrijede i u zemljama EU, mogu ondje svoje kulene prodavati - kaže Matić, a njegov zamjenik Darko Juzbašić dodaje kako više nema carinskih barijera ni za prodaju domaće rakije, ali je i dalje potrebno imati ispunjen prateći obrazac za trošarine i trošarinska skladišta.
Samson Andabaka iz Otoka kod Vinkovaca pobjednik je ovotjedne 13. otočke kulenijade i godišnje proizvede 300 do 400 kulenova od mesa crne slavonske svinje za koje stručnjaci kažu da je najbolje za kulen zbog idealnog odnosa masnoće i mesa.
- Moja sadašnja proizvodnja nije dovoljno da bih ozbiljnije išao na zajedničko tržište EU. No, ako bi bila prilika mogao bih proširiti kapacitete i proizvesti više jer uvjeta imam budući sam nekada uzgajao i do 400 svinja - kaže Andabaka, dodajući kako su njegovi kulenovi i ranije odlazili u Njemačku i Francusku gdje su ih domaći ljudi odnosili pa drži kako slavonski kulen nije potpuna nepoznanica tamošnjim sladokuscima. Slično razmišlja i Ilija Jelović iz Županje, redoviti osvajač zlatnih i šampionskih medalja na kulenijadama i šunkijadama, koji godišnje tržištu ponudi čak 7 000 kulenova.
- Nisam još spreman izaći na EU tržište, ali razmišljam i o tome i neće mi biti teško proširiti proizvodnju i ozbiljnije ponuditi kupcima država EU naš slavonski kulen za koji sigurno postoji zanimanje. To mi je velika želja i nadam se da ću je ostvariti posebice sada kada više nema granica. Važno je da tamošnji ljudi upoznaju pravi kulen kako im ugostitelji, kada dođu na naše more, ne bi "podvaljivali" nešto slično što nema veze sa slavonskim kulenom samo zato što je jeftino - kaže Jelović.
Izvori
Tagovi
Josip Lukić: Mljekarski sektor može spasiti samo realna proizvođačka cijena mlijeka
Potvrđena bruceloza kod 13 krava u BiH, grla nisu eutanazirana dva tjedna
Posjetili smo ponos belgijske mljekarske industrije, farma proizvodi vlastitu energiju
Mađarska dozvolila uvoz životinja i određenih životinjskih proizvoda iz Hrvatske
Josip Lukić: Mljekarski sektor može spasiti samo realna proizvođačka cijena mlijeka
Posjetili smo ponos belgijske mljekarske industrije, farma proizvodi vlastitu energiju
Oporavak svinjogojskog sektora? U Ministarstvu održan sastanak s uzgajivačima
Više jaja, manje mlijeka: Lani povećan prirast goveda i svinja, no manje se muzlo
Ne liječi se stado "od oka": Gdje stočari najčešće griješe kod parazita?
Toplinski stres: Kako pomoći kravama i kako ublažiti njegov učinak?
Hranidba janjadi po tjednima: Kako do 30 kg za dva mjeseca?
Više jaja, manje mlijeka: Lani povećan prirast goveda i svinja, no manje se muzlo
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
