Pretraga tekstova
Ličkom siru otvoren put na europsko i svjetsko tržište
Je li vijest u gospodarstvu da je neka tvrtka u prehrambenoj industriji dobila HACCP i europski izvozni broj? Ako je u pitanju gospodarski subjekt iz Ličko-senjske županije, svakako jest, a nije to zanemariva činjenica ni u hrvatskim relacijama. Upravo u travnju ove godine je državno povjerenstvo u novoizgrađenoj Sirani »Runolist« u otočkoj poslovnoj zoni utvrdilo da poduzeće Tomaić-Commerce d.o.o. Otočac, u okviru koje posluje i navedena sirana, ispunjava sve uvjete iz programa HACCP, a to je krajem travnja potvrdilo i povjerenstvo Europske komisije, iskazavši zadovoljstvo s novoizgrađenim pogonom i korištenjem predpristupnih fondova programa SAPARD.
Lanjske godine je donesena odluka da se sjedište poduzeća preseli iz Krasna u Otočac a razloga za to, Kako smo doznali od direktora »Runolista« Vladimira Tomaića. Ključne razloge vidi u nizu pogodnosti koje Otočac prometno pruža, u tome što je u Otočcu tržište radne snage šire, što je cijena pitke vode nerazmjerno manja, to što su troškovi otkupa mlijeka niži i što se u poslovnoj zoni mogao sagraditi objekt prve kategorije. Dakle, razlozi seljenja proizvodnje raznih vrsta već nadaleko poznatih sireva su bili isključivo u gospodarskoj domeni. Naime, uprava poduzeća Tomaić-Commerce je već davno shvatila da se za budućnost poslovanja treba na vrijeme prestrojiti, ako se kani poslovati na europskom tržištu. Zbog toga se krenulo u izgradnju sasvim novoga pogona prerade mlijeka u sir, kapaciteta 5.000 litara dnevne prerade. Pritom je iskorišteno 2,16 milijuna kuna iz programa SAPARD, 600.000 kuna poticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede i 950.000 kuna iz Ministarstva regionalnog razvitka. Druga polovina investicije je osigurana što iz vlastite akumulacije, što iz kreditnih HBOR-ovih sredstava.
No, izgradnjom pogona i pravdanjem utroška sredstava procedura nije stala. Valjalo je u izuzetno kratkom vremenu razraditi pravila HACCP-a, kao bi se spremno dočekalo završne kontrole i konačno stavilo točku na »i« u cjelokupnom procesu investicije. Ispunjavanjem uvjeta za dobivanje HACCP-a i europskog izvoznog broja, koji omogućava izvoz sireva u sve zemlje EU i u SAD, poduzeće se može intenzivnije posvetiti proizvodnji i plasmanu proizvoda. Sirana »Runolist« trenutno prerađuje oko 2.500 litara mlijeka dnevno pa do punoga kapaciteta ostaje još mnogo prostora. Direktor Tomaić, u čijem je poduzeću angažirana njegova cijela obitelj, nastoji proširiti paletu novih proizvoda.
Također je u postupku redizajn ne samo internetske stranice firme, već loga, etiketa i ambalaže pa je u izradi knjiga standarda. Sve to upućuje da ovo poduzeće pristupa s maksimalnom ozbiljnošću svakom segmentu poslovanja, ništa ne prepuštajući slučaju. Upravo je u tijeku širenje mreže prodajnih mjesta i stavljanje u funkciju kušaonice sireva u samoj sirani, što treba privući grupe turista kojih je u regiji Gackoj svake godine sve više i više. A da bi kušaonica bila čim atraktivnija, pored sireva nudit će se, po pristupačnim cijenama, birana vina jedne vinarije iz Hrvatskoga primorja, druge iz Moslavine, a treće iz Baranje. Te vinarije će u svojim kušaonicama nuditi sireve Sirane »Runolista« i tako se priča o kravljim i ovčjim tvrdim sirevima, siru škripavcu i skuti širi na domišljat način diljem Hrvatske.
Autor: Milan KRANJČEVIĆ
Izvori
Tagovi
Stočarstvo Sirana Sirarstvo Sir Sapard Poticaji Izvoz HACCP EU izvozni broj
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.