Siesta za krave kao zaštita od toplinskog stresa

Stočari u Ujedinjenom Kraljevstvu traže način kako zaštititi svoje životinje od toplinskog stresa izazvanog visokim temperaturama. Jer, na taj bi način pozitivno utjecali na proizvodnju mlijeka i dobrobit životinja. Guardian informira da su rješenje pronašli u "siestama" u zatvorenom prostoru za krave koje su ljeti na ispaši. 

Osjetljive na visoke temperature

Za goveda, a posebno za mliječne pasmine, toplinski stres može biti uzrok smanjenja proizvodnje mlijeka za 10 do 15 posto, manje plodnosti i pobačaja.

"Krave se na temperaturi od 25°C osjećaju kao mi na 40°C", kaže Ed Bailey iz George Farm Vets u Wiltshireu. Naveo je da je ova osjetljivost povezana s organima za fermentaciju hrane koji stalno stvaraju puno topline.

Mliječne krave su najosjetljivije, a pasmine goveda za meso i ovce su otpornije. Svinje i perad se uglavnom drže u zatvorenom, no Ujedinjeno Kraljevstvo ima i veliki broj svinja u uzgoju na otvorenom.

Većina mliječnih krava drži se tijekom ljeta na ispaši, a industrija se suočava s činjenicom da to nije uvijek dobro. Tom Chamberlain, veterinar i konzultant za poljoprivredu, je rekao da one počinju pokazivati znakove stresa kada se temperatura poveća iznad 20ºC.

Siesta za životinje

Pojam sijeste je poznat većini, a osmišljena je u Španjolskoj da poljoprivrednim radnicima pruži odmor i predah tijekom najtoplijeg dijela dana. Upravo je takav koncept zaštite preslikan i primijenjen u stočarstvu.

Nakon jutarnje mužnje mliječne krave se ispuštaju na ispašu, a najtopliji dio dana se vraćaju u štale. Ponovo se puštaju poslije popodnevne mužnje i na polju ostaju pasti sve dok se vidi. Tako se izbjegava negativan utjecaj pregrijavanja životinja.

Zatvoreni objekti pružaju bolje uvjete i mogu omogućavati rashlađivanje životinja uz dobru ventilaciju, ventilatore i razne prskalice.

Hlad drveća godi svinjama

Uzgajivači svinja eksperimentiraju sa sadnjom drveća kako bi životinjama ljeti pružili hlad i prostor za boravak. Marianne i Bertel Hestbjerg iz Danske su posadili brzorastuću topolu kojoj je trebalo samo pet godina da se može koristiti kao hladovina za svinje.

Marianne kaže da su prije imali oko tri životinje koje bi uginule zbog toplinskog stresa, jer se svinje ne znoje. Istaknula je da se hlad drveća pokazao efikasnim kod prašenja, jer su krmače izložene manjem stresu.