Pretraga tekstova
Mljekara Slavija još uvijek u iščekivanju novog ulagača koji bi je izvukao iz krize
Najstarija hrvatska tvornica za preradu mlijeka Mljekara Slavija iz Starog Petrovog Sela još nije našla svoj put u tržišnoj ekonomiji. Prema posljednjim najavama, mljekaru će napustiti i treći vlasnik. Prethodni predsjednik uprave s čelne pozicije otišao je uz kaznenu prijavu jer nije na vrijeme otvorio stečajni postupak, premda je račun mljekare bio u dugotrajnoj blokadi.
Poljoprivrednici koji predaju mlijeko sa svojih farmi ovoj mljekari već godinu dana pokušavaju naplatiti svoja potraživanja. Mnogi više nisu mogli čekati, jedini izlaz bilo je odustajanje od proizvodnje. Proteklog tjedna, kako bi ukazali na tešku situaciju u kojoj se nalaze, u Brodskim Drenovcima održali još jedan u nizu prosvjeda. "Morao sam prodati krave da vratim kredit, jer rate su dolazile redovito.
Da smo bili isplaćivani na vrijeme, krave bi bile u štali. Svi bi bili zadovoljni, mi bismo radili, a banke dobile svoje. Ovako morao sam prodati, jer opomene stižu", kaže Ante Lucić iz Zagrađa. Lucić je prodao 14 krava, a od staropetrovske mljekare potražuje 80.000 kuna. Većina kooperanata ove mljekare pripadaju kategoriji malih gospodarstava, razlog je to zbog kojeg im je teško i uspostaviti suradnju s drugim mljekarama. Međutim, oni koji su za odlazak dobili priliku, objeručke su je prihvatili. "Jedini dohodak u našoj kući je ono što dobijemo od mlijeka. Prošlo je već godinu dana, ali od duga ništa. U međuvremenu smo dobili bonova u vrijednosti devet tisuća kuna, potražujemo još 56.000 kuna. Ne znam kamo se drugo okrenuti", kaže Imra Štimac iz Ravna koji trenutno ima 13 muzni krava i sada mlijeko predaje Dukatu. Poljoprivrednici od Mljekare Slavija potražuju više od četiri milijuna kuna.
U mljekari priznaju dug, ali povrat će potrajati 4-5 godina. Ukupni dugovi mljekare kreću se oko 30 milijuna kuna. "U slučaju stečaja, osobno mislim, uzimajući u obzir novi zakon, da ni jedan kooperant ne bi dobio ni kunu", kaže Damir Majer, koji je na čelu uprave staropetrovske mljekare posljednjih pet mjeseci. Majer najavljuje kako bi u vlasničku strukturu mljekare mogao ući i novi strateški partner iz Njemačke.
Autor: M. Vrkljan
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.