Rafael Hubak: Mlijeko je kod nas sve stvorilo

Obitelj Hubak iz Okešinca kraj Zagreba već treću generaciju bavi se proizvodnjom mlijeka. Uzgajaju 300 grla, a na 180 hektara oranica proizvode stočnu hranu. Rijetki su primjer uspjeha ove posrnule poljoprivredne grane, a lani su proizveli više od milijun litara mlijeka te 30 tona junećeg mesa.

Na farmi radi cijela obitelj: Rafael i supruga Eleonora, njegovi roditelji Ivan i Vesna, uz dvoje stalnih zaposlenika.

"Budimo se ujutro prije 6 sati jer tada počinje prva mužnja, a jutarnja je aktivnost gotova do 10 sati, onda ručamo, malo odmorimo ako možemo, pa slijedi obilazak polja. U 17 sati opet iznova mužnja i hranjenje, a do 21 sat smo gotovi s radnim danom“, opisuje Rafael Hubak svakodnevicu na njihovoj farmi.

Nedavno ih je obradovala lijepa vijest, Mljekarski list proglasio je Rafaela najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka u Hrvatskoj za 2024. godinu. Rezultat je to, smatra on, dobro organiziranog gospodarstva i poslovanja u kojem se zna što, tko i kada radi.

"Nakon 10 godina rada dobili smo nagradu za najperspektivnijeg proizvođača mlijeka i to nam je veliki poticaj za daljnji razvoj farme i unapređenje“, s ponosom je kazao.

Mlijeko je sve stvorilo

Priča ove uspješne mljekarske obitelji započela je davnih dana, kada je Rafaelov djed sakupljao mlijeko po selima za tadašnje Zagrebačke mljekare.

"Tata je bio pokretač, vukao bi i do 1.400 litara mlijeka konjima", ispričao je Rafaelov otac Ivan Hubak, koji je onomad radio kao mesar u jednoj prehrambenoj tvrtki. Prije 20-tak godina odlučio je izgraditi farmu u Okešincima.

Do potrebnih financijskih sredstava i jamaca bilo je teško doći, ali je uspio.

"Mi smo ovdje ušli na čistu livadu. Sjećam se kao sada te 2004. godine, zaspao sam na kauču kada me supruga probudila s viješću da smo dobili sto tisuća kuna povrata investicije. Bili smo tako sretni, ali i ludi i hrabri da sve nakon toga prebrodimo", prisjetio se Ivan.

Izazova je bilo mnogo, a najveći je onaj kako proizvesti mnogo, a da je dobre kvalitete.

"Stalno hodamo kao po nekom koncu preko rijeke, ne na štriku. Malo se pomaknete i padate. Morate dobro sve isplanirati i u dan pogoditi da stignete sve odraditi, a ako se dogodi i mali kiks, to više ne možete popraviti", ističe Rafaelov otac.

Uz sina, Ivan ima i dvije kćeri, jedna je magistrica agronomije, a druga se bavi predškolskim odgojem. Za Rafaela kaže da je bio najbolji đak od njih troje, ali nije htio na fakultet. "Strojeve je zavolio od mladosti, ali sebi ne zna šniclu odrezati", našalio se Ivan Hubak.

ZPP EU intervencijom 75.01. pomaže mladim poljoprivrednicima

Nakon završetka poljoprivredne škole u Zagrebu, odlučio je otvoriti svoj OPG jer budućnost vidi u proizvodnji mlijeka. Prijavio se na natječaj za uspostavu mladih poljoprivrednika kojim je ostvario 50.000 EUR potpore. Puno mu je to pomoglo u pokretanju vlastitog poslovanja, koje želi širiti.

"Mlijeko je kod nas sve stvorilo, a novcem za svadbeni dar proširili smo stado", kaže Rafael.

Njegova supruga Eleonora je veterinarska tehničarka koja se upravo educira za osjemenjivanje. Cilj im je povećati proizvodnju i kvalitetu mlijeka po kravi.

Sa 120 muznih krava simentalske pasmine Hubakovi ostvaruju prosječnu proizvodnju veću od 8.500 litara po grlu godišnje. Izvrsne rezultate postižu odabirom vrsne genetike i genotipizacije mladih i perspektivnih plotkinja, te pravilnom i preciznom hranidbom.

Na temelju podataka iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, njihovo je stado prošle godine imalo 116 zaključenih laktacija s prosječnom proizvodnjom od 9.081 kg mlijeka sa 4,7 posto mliječne masti i 3,5 posto bjelančevina.

Međutelidbeno razdoblje bilo je 412 dana, dob krava pri izlučenju 6 godina, dok je stopa izlučenja bila niža od 20 posto. Krmu za svoje mliječno stado proizvode na 180 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 80 ha u vlasništvu, dok je ostatak u zakupu.

Na njemu proizvode najkvalitetniju krmu za svoje visokomliječne krave – talijanski ljulj za sjenažu, kukuruz za silažu i zrno, tritikal od koje koriste slamu za steljenje staje s kosom pločom, dok koncentrirani dio obroka nabavljaju na tržištu.

Vode računa o dobrobiti životinja, a tako odolijevaju i klimatskim promjenama, pružajući životinjama maksimalnu brigu, naročito tijekom ljetnih mjeseci - poboljšanom prehranom i hidracijom, te genetskom selekcijom krava s boljom tolerancijom na stres.

Veterinararka im svaki dan dolazi na farmu i prati stanje stada.

Mikser prikolica važnija od traktora

Rafael koristi izravna plaćanja, ali i mjere ruralnog razvoja koje mu pomažu u razvoju poslovanja. Ostvaruje potporu iz nekoliko intervencija Strateškog plana ZPP Europske unije, poput one za zemljište (osnovno i preraspodijeljeno plaćanje), potporu za krave u proizvodnji mlijeka, dobrobit životinja te osiguranje usjeva.

Prošli mjesec dobili su odluku o odobrenju sredstava iz mjere 4 koju planiraju iskoristiti za modernizaciju farme.

"Uzeli smo robota za mužnju, traktor, stroj za utovar stajskog gnoja i mikser prikolicu. Ta sredstva EU će nam puno pomoći jer ne moramo platiti cijeli iznos investicije, nego dobivamo 70 posto“, rekao je Ivan Hubak.

U vrijeme naše posjete ovom gospodarstvu dopremljena je željno očekivana mikser prikolica, koja im kako kažu, vrijedi više nego svi traktori zajedno.

Farma u Okešincu pravi je primjer odlično organiziranog gospodarstva, počevši od objekata za smještaj proizvodnog stada mliječnih krava, držanja teladi u individualnim boksevima od rođenja pa do skupnih boksova tijekom rasta, ali i tovilišta za bikove.

Unapređenju poslovanja ovog mladog poljoprivrednika, svakako će pomoći fondovi Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije koje i dalje planira koristiti. Svjestan je golemog posla koji ga čeka i administrativnih obaveza koje mora ispuniti.

Obiteljsku tradiciju proizvodnje mlijeka koja se uspješno prenosi s generacije na generaciju, Rafael se nada nastaviti i u buduće.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Pogledajte video prilog: