• Poljoprivreda
  • 05.02.2009.

Pušćanske salame i slanina zaprešićkoga kraja

Tradicija - Nema autohtone kvalitete bez prvorazrednih ulaznih sirovina

Pušćanske salame i slanina zaprešićkoga kraja
Foto: Gemini 2.5 Flash

U Zagrebu i okolici razvijena je tradicija spravljanja domaćih salama, te manufakturnih kobasičarskih proizvoda. Pušćanska salama zaprešićkoga kraja i članovi njezine Udruge već tradicionalno svake godine u travnju priređuju ocjenjivanje na salamijadi, a cjenjivački sud vodi zaprešićki veterinar Damir Benčević, sin barda znanstvenih opisa suhomesnatih proizvoda prof.dr. Krste Benčevića.

Udruga se ovih dana sastala zbog «vižitacije» salama, ali i važnih dogovora za budućnost te marke delikatesnog autohtonog proizvoda. Tako su na prijedlog Benčevića i odlučili da (svjetski) standardi, o kojima se u posljednje vrijeme mnogo priča na njihovu terenu i u praksi zažive.
Prijedlog je da se na farmi predsjednika Udruge Ivana Antolića zasnuje proizvodnja svinja po genomu i tehnologiji uzgoja točno predisponirana za sirovinu od koje može nastati prvorazredni suhomesnati proizvod. Takvo bi se meso raspoređivalo članovima udruge, koji bi onda po svome umijeću i trudu spravljali i čuvali salame do izlaganja, ocjenjivanja i konzumacije.

Znano je da pravog suhomesnatoga proizvoda nema bez dostatne omašćenosti mišića, jer arome daju masne hlapive tvari. Također je potrebno zrelo i kvalitetno (a ne BMV meso), ali ne i od starih krmača, koje su u tijeku života doživjele više bioloških minimuma i maksimuma. Obrada mora biti bez šoka (mliječna kiselina), početak fermentacije u ovitku na dvadesetak stupnjeva tijekom cijeloga presjeka (4,5 do 5,5 cm), dimljenje hladno da salama ne bi imala tamni tvrdi prsten od bjelančevina koaguliranih vrućinom dima i td.

Znalci spravljači salama o poboljšanju procesa razgovarali su za znalcem profesorom veterine, dr.sc. Belom Njari, pa su dotaknuti mnogi detalji oko proizvodnje prvoklasne trajne salame bez konzervansa i po autentičnim i autohtonim metodama, uključujući čak i pripremu ovitaka,čija duljina (tanko i debelo crijevo) i (broj) slijepo crijevo, danka, želudac, govore koliko je u životinji sirovine za koju namjenu.

Količine smo postigli sada se uporno treba raditi samo na kakvoći, složili su se udruženi salamari.

Tekst i slike: Rajko Polić

Izdvojen oglas

KLUB

Proces izrade bučinog ulja posebno je bio zanimljiv agrarnim novinarima drugog dana na predturi IFAJ Croatia 2026, u Varaždinu, gdje smo posjetili obitelji Patrčević. A prije toga obilazak Varaždina.

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo