Pretraga tekstova
Stručnjaci štite proizvodnju pravog, kvalitetnog dalmatinskog pršuta. Osim zaštite od vanjskih štetočina i njihova suzbijanja, vrlo je važan tehnološki postupak koji svinjske butove pretvara u pravi dalmatinski pršut
U punom zamahu proizvodnje dalmatinskog pršuta i gradnje velebnih pršutana u Zagori, dobro je došao stručni rad »Primjena sustava HACCP u dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji pršutana« mlade Sinjanke Vesne Boban, dr. veterinsrske medicine, vlasnice Likomed veterine iz Sinja.
Riječ je o rezultatima dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada u kojemu je opisana primjena HACCP sustava u pršutani tvrtke Mijukić-prom u vlasništvu obitelji Lešina. Obuhvaćene su radnje na suzbijanje svih vrsta štetnika na pršutima. Poseban naglasak je na zaštiti od grinja, sirne muhe i slaninske gagrice. U znanstveno-istraživačkom radu sudjelovala je i prof. dr. sc. Marija Vučemilo s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Istraživanja su obavljena u pršutani Mijukić prom u Runovićima, u objektu od 100 metara četvornih, sagrađenom na dvije etaže.
No, osim zaštite od vanjskih štetočina i njihova suzbijanja, vrlo je važan tehnološki postupak koji svinjske butove pretvara u pravi dalmatinski pršut.
U pršutani Mijikić prom sirovina je obrađeni svinjski but, rashlađen na četiri stupnja Celzijeva, prosječne težine 12 kilograma. Prva faza proizvodnje je suho soljenje morskom soli, pri čemu se koristi mješavina krupne i sitne soli u postotku 70 naprama 30. Proces soljenja traje od 21 do 30 dana, uz okretanje pršuta svakih sedam dana. Istodobno se provodi i prešanje pršuta koji se slažu u redovima jedni na druge. Sedmodnevno okretanje omogućava da svaki pršut bude izložen prosječnoj težini od 250 kilograma na četvorni metar.
Zatim se pršuti peru potapanjem koje traje od 15 do 24 sata, koliko i slijedeća faza cijeđenja.
Potom slijedi dimljenje i sušenje u pušnicama - pršuti se dime hladnim dimom uz temperaturu od 15 stupnjeva Celzijevih, te prosječnu vlagu od 70 do 80 posto. Ta faza traje od 90 do 120 dana, ovisno o veličini i težini pršuta.
Zrenje je posljednja faza u proizvodnji pršuta i odvija se u tri podfaze, koje se razlikuju po vrijednostima temperature i vlage: u prvoj podfazi na temperaturi od 10 do 15 stupnjeva Celzijevih i uz vlagu od 90 posto; u drugoj podfazi na temperaturi od 15 do 20 stupnjeva i vlagu od 75 posto, te u trećoj na temperaturi od 20 do 25 stupnjeva i vlagu od 75 posto.
»Proces zrenja pršuta traje nešto više od šest mjeseci«, kaže Vesna Boban, naglašavajući da dalmatinski pršut zrije onoliko mjeseci koliko ima kilograma, te da je njegovo zrenje najosjetljivija faza u proizvodnji.
Nedjeljko Musulin
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/