Pretraga tekstova
Otkupna cijena mlijeka urušila se i prije isteka roka trajanja, farmeri i mljekare traže dogovor s resornim ministarstvom koje pak šuti
Traktorski prosvjed u veljači donio je dogovor da će otkupna cijena mlijeka do kraja rujna iznositi 2,46 kuna za kilogram. Taj rok još nije prošao, mlijeko vrhunske kakvoće tjednima se otkupljuje po 2,18 kuna, a prosječna cijena pala je na 1,95 kuna, tvrdi Davor Blažić, predsjednik Saveza udruga proizvođača mlijeka (SUPM). Suša, skupa stočna hrana i niska otkupna cijena uzele su danak, Hrvatska je, iznosi, na vrhu popisa europskih zemalja koje bilježe velik pad u otkupu mlijeka te pojačano klanje mliječnih grla, što je posebno alarmantno.
S mljekarskom industrijom, uz logistiku njihove krovne udruge Croatiastočar, vodstvo Saveza već je tri puta razgovaralo o kratkoročnim i dugoročnim mjerama za sprečavanje daljnjeg urušavanja mljekarskog sektora. Nisu, ističe, utvrđivali novu održivu otkupnu cijenu, ne žele postupak otvoriti bez resornog ministra Tihomira Jakovine.
Hrvatska vlada za litru otkupljenoga mlijeka proizvođačima daje poticaj od 50 lipa, a Republika Srpska, s čijeg tržišta hrvatske mljekare uvoze najviše mlijeka, svojim farmerima plaća 1,23 kune, podsjeća Blažić i dodaje da je vodstvo SUPM-a još 28. kolovoza ministru Jakovini poslalo zahtjev za razgovor. S ministrom su htjeli dogovoriti i neke pojedinosti iz protokola za dvodnevnu konferenciju Europskog udruženja proizvođača mlijeka, koja će se održavati u Tuheljskim Toplicama od 24. do 26. listopada. No od ministra Jakovine ni traga ni glasa, do jučer nisu dobili ni termin za susret. Iz Croatiastočara su 31. kolovoza prvi put javno progovorili o alarmantnom stanju u mljekarstvu. U lipnju i srpnju otkupljeno je najmanje mlijeka u osam godina, zbog suše je moguć i daljnji pad, upozorili su navodeći da je u prvom polugodištu ove godine klanje i izvoz krava veći 15 posto u odnosu na 2011. godinu te da poslovanje mljekarske industrije treću godinu uzastopno bilježi negativne trendove. Nažalost, nijedan od tih detalja dosad nije izazvao partnersku reakciju resornog ministarstva.
Autor: Božica Babić
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.