Pretraga tekstova
Farmerima ne trebaju tri milijuna darovanih kuna?
Problem (ne)legalizacije farmi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, o kojemu smo već pisali, još je jednom izišao na vidjelo jer zbog oklijevanja poljoprivrednika, vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), darovnica Svjetske banke vrijedna tri milijuna kuna namijenjena projektu smanjenja onečišćenja voda Podunavskoga slijeva hranjivima koja potječu iz poljoprivrede, još je u cijelosti neiskorištena. Taj novac, a riječ je o nepovratnim sredstvima, praktički stoji!
Naime, ta se sredstva ne mogu se iskoristiti jer je jedan od glavnih preduvjeta za to upravo legalizacija farmi, posebice onih koje se bave stočarstvom. Uglavnom je tu riječ o novim svinjogojskim i govedarskim farmama podignutim na temelju Operativnog programa razvoja stočarstva, a kako ističe Andrija Matić, pročelnik županijskog Ureda za poljoprivredu, samo 30-ak farmi od približno 1.000 OPG-a koji postoje u najistočnijoj hrvatskoj županiji zadovoljava zakonske uvjete za legalizaciju. Međutim, i njihovi se vlasnici teško odlučuju na doduše opsežan, ali nužan proces legalizacije. Tako je, naime, samo jedan farmer, i to s područja Štitara, krenuo u postupak legalizacije farme.
- Nakon okončanja postupka, on namjerava kandidirati projekt zbrinjavanja stajskoga otpada, za što iz darovnice Svjetske banke može povući do maksimalnih 450.000 kuna - kaže Matić i napominje da je to jedini zasad siguran projekt prema darovnici Svjetske banke, a o potencijalnim korisnicima tog novca odlučivat će se u listopadu.
Inače, pročelnik Matić sa svojim stručnim timom nastavlja obilazak farmi u Vukovarsko-srijemskoj županiji te, nakon obilaska onih u južnom dijelu, sada kreću u obilazak sjevernog dijela.
Pročelnik Matić naglašava kako su problemi OPG-a različiti, a uglavnom se svode na mjesto gradnje farmi - nerijetko se nalaze tamo gdje prostornim planovima nisu predviđene, što povlači nužnost izmjene tih planova. Potom, tu su problemi s građevinskim i drugim dozvolama i slično, zbog čega se farmeri teško odlučuju na legalizaciju, koja je jako zahtjevna. Međutim, kako stalno upozorava Matić, bez toga mogu zaboraviti na poticaje i potpore pa, u konačnici, i na opstanak na tržištu. Njihovih proizvodi neće biti konkurentni, a za sve te prilagodbe i legalizaciju imat će samo godinu dana prijelaznog razdoblja.
Novac mogu dobiti samo legalizirane farme, koje će i u EU imati pravo na poticaje i potpore.
Autor: Marijana BAN MILIČIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !