Proizvodnja u EU ista, a cijena svinjskog mesa pada - kako pomoći domaćem sektoru?

Europska unija periodično izdaje predviđanja o razvoju poljoprivredne proizvodnje, uključujući svinjogojstvo. Ona se temelje na poznatim pokazateljima i pokušavaju naznačiti što bi se moglo dogoditi u budućnosti, no stvarni se rezultati često razlikuju od očekivanih. Razlog tome je veliki broj čimbenika i njihova promjenjivost tijekom vremena, a dodatno ih otežava sve češće korištenje različitih carinskih ograničenja od strane Kine i SAD-a.

Cijena mesa je od krucijalne važnosti za održivost svinjogojske proizvodnje. Predviđanja iznesena početkom 2025. nagovještavala su stabilizaciju i rast cijena svinjskog mesa.

Nažalost, ovo se nije ostvarilo i trenutno bilježimo značajan pad cijena. Odnos između ponude i potražnje ključan je za točno predviđanje vrijednosti proizvoda. Ako se područje koje pokazuje dostupnost poklapa s teritorijem gdje postoji interes za istom robom, prognoze su preciznije. Slobodno tržište bi trebalo funkcionirati upravo tako, ali sada se pojavljuje nova nepoznanica vezana uz lokaciju na kojoj se analiziraju ti odnosi.

Gospodarski sporazumi

Globalizacija o kojoj se toliko često rogoborilo očito poprima nove obrise, na djelu je stvaranja novih političkih saveza koji donose nove gospodarske aranžmane s elementima isključivanja s tržišnog prostora onih koji nisu dio novih "strateških partnerstva“. Pravni paravan za ovo je stvaranje "gospodarskih sporazuma“ koji uvijek imaju za cilj eliminaciju s tržišnog prostora u tom trenutku nesukladnog čimbenika. Konkretno, gospodarski sukobi između globalnih sila dovode do naglog ukidanja slobodne trgovine i prekida prometa svinjskog mesa čime se naglo stvaraju viškovi na strani proizvodnje i nakon toga slijedi neminovan pad cijena.

Na grafikonu je prikazano kretanje cijena mesa izražene u eurima za 100 kg trupa kod četiri najvažnija svjetska izvoznika. One ne padaju samo u Brazilu, koji vjerojatno ima drugačiji položaj prema najvećem svjetskom uvozniku svinjskog mesa (Kina).

Pogledajmo što se događa s izvozom svinjskog mesa iz Europske unije unazad proteklih 5 godina. EU ga proizvodi više od vlastitih potreba (+15%) i najveći je svjetski izvoznik. Zbog lakše usporedbe na grafikonima je prikazano razdoblje od siječnja do listopada u proteklih pet godina. Glavna destinacija za njegov izvoz je Kina. Tijekom proteklih pet godina, od 2021. do 2025., smanjen je izvoz iz Unije prema svim destinacijama za 30%, a najveće smanjenje zabilježeneo je prema Kini.

Prosječne cijene u posljednje dvije godine

Proizvodnja svinjskog mesa u EU tijekom 2025. niža je za 9,3% u odnosu na 2021., ali je ostala na istom nivou kao prošle godine (prikazana su razdoblja od siječnja do listopada 2021-2025).

Prosječne cijene svinjetine tijekom 2025. godine niže su od prethodne godine na razini EU (-7,95 %), a godina je završila s 19,5% nižom cijenom od one u istom tjednu prethodne godine. Pored već nabrojanih razloga koji su doveli do pada potrebno je spomenuti izbijanje Afričke svinjske kuge (ASK) u Španjolskoj koja je najveći proizvođač u EU. Zaustavljanje izvoza iz Španjolske prema azijskom tržištu preusmjerio je ove količine na područje EU. Veći dio azijskih kupaca je sada prihvatio regionalizaciju ASK-a i sada je moguć izvoz iz područja koja su izvan područja obuhvaćenog bolesti.

Viškovi europske svinjetine

Cijene u Hrvatskoj na razini cijele godine su niže za 9 % od cijena u EU. U zadnjem tjednu prošle godine samo su Španjolska i Slovačka imale nižu cijenu svinjskog mesa. Španjolska je najveći proizvođač s ogromnim viškovima koji sada predstavljaju snažan pritisak na cijenu kod tamošnjih proizvođača, a s druge strane su zemlje s niskom samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa Hrvatska (50%) i Slovačka (19%).

Viškovi europske svinjetine snižavaju cijene mesa i dodatno ugrožavaju održivost svinjogojske proizvodnje u zemljama koje su pod veliki uvoznim pritiskom.

Tržišni mehanizmi ponude i potražnje na primjerima Hrvatske i Slovačke očito funkcioniraju besprijekorno. Postoje li načini i dozvoljeni alati kojima se može zaštititi domaća proizvodnja, a da se pri tome ne narušava zakonodavstvo EU?

Europsko zakonodavstvo predvidjelo je mogućnost korištenja mehanizma obveznog ugovaranja proizvodnje kojim se može zaštiti domaća proizvodnja, a na zemljama članicama je odluka do koje razine žele ići u ostvarivanju ponuđenih opcija. Može li nam početak nove godine pomoći u promjeni razmišljanja, a onda i donošenju odluka koje bi uzdigli svinjogojsku, ali i cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju?

Zasigurno je to moguće, uzmimo si za početak razmišljanje Alberta Einsteina "Ne možemo riješiti probleme koristeći isti način razmišljanja kao kad smo ih stvorili".