Problemi domaćeg mliječnog sektora: Pad broja proizvođača, porast uvoza

Hrvatski mliječni sektor suočava se s ozbiljnim problemima, unatoč visokoj produktivnosti. Prema podacima Croatiastočara broj proizvođača mlijeka pao je s oko 14.000 prije ulaska Hrvatske u EU na manje od 2.500 danas

"Broj muznih krava iznosi oko 65.000, dok je ukupno mliječnih i kombiniranih pasmina 112.000, a broj ostalih i mesnih pasmina oko 24.000. Srednja veličina stada iznosi 24 krave, dok je prosjek u Njemačkoj 73 krave. Otkup mlijeka po farmi u Hrvatskoj je oko 140.000 tona, dok je u Njemačkoj 640.000 tona, što jasno pokazuje nerazmjernost i ograničenja domaće proizvodnje“, naglašava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Nažalost, Hrvatska pokriva tek 40-50% vlastitih potreba domaćim mlijekom, dok uvoz raste, najviše iz Slovenije, Mađarske i Poljske. Otkupne cijene i dampinške cijene u trgovinama stvaraju dodatni pritisak na domaće proizvođače.

"U Hrvatskoj se situacija dodatno komplicira, jer je otkupna cijena ispod prosjeka EU, 48,6 eura za 100 kg, što uz rast troškova proizvodnje dovodi do pada profitabilnosti. Mali proizvođači, s pet do deset krava, suočeni su s usitnjenošću i nemogućnošću ulaganja u modernu opremu, dok veće farme i bivši PIK-ovi imaju kapacitete za visoku produktivnost, često i iznad 9.000 kg po kravi godišnje“, napominje Bobetić.

Prerada povećana za 2 posto

Ukupan otkup mlijeka zadržao se na razini prošle godine, dok je prerada mlijeka povećana za 2 posto. Proizvodnja svih skupina mliječnih proizvoda porasla je za 3 posto, ponajviše zbog veće proizvodnje konzumnih mlijeka te djelomično fermentiranih proizvoda.

Uvoz mliječnih proizvoda smanjen je za jedan posto, ponajprije zahvaljujući padu uvoza konzumnih mlijeka za 24 posto te padu uvoza mlijeka za 3 posto. Istodobno, i dalje raste uvoz pojedinih proizvoda, uvoz fermentiranih proizvoda povećan je za 31 posto, maslaca za 10 posto, a sireva za 9 posto. U strukturi ukupne potrošnje mliječnih proizvoda udio sireva iz uvoza dosegnuo je gotovo 70 posto.

"Unatoč stabilnom otkupu i rastu prerade, domaće tržište i dalje je snažno izloženo uvozu, osobito kod proizvoda više dodane vrijednosti, što dugoročno ograničava razvoj domaće mliječne industrije“, ističe Bobetić.

Zbogom krave i hvala na svemu

Izvoz mliječnih proizvoda povećan je za 9 posto, ponajviše zahvaljujući rastu izvoza fermentiranih proizvoda za 18 posto. Rast troškova vidljiv je i kroz cijene. Potrošačke cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u studenom su u odnosu na listopad porasle za 0,2 posto, dok su proizvođačke cijene povećane za 1,4 posto.

"Prosječna uvozna cijena mlijeka za preradu i svih skupina mliječnih proizvoda u prvih devet mjeseci iznosila je 1,55 eura po kilogramu, što je oko 3 posto više nego prošle godine, dok je u 2021. godini, prije snažnog inflacijskog vala, iznosila 1,51 euro“, zaključuje Bobetić.

Programi potpore i perspektive

Vlada je prvi put pokrenula program potpore malim mljekarama vrijedan 4 milijuna eura, s ciljem modernizacije opreme za sabiranje i transport mlijeka do 2027. godine., od kojih je 2.000.000 eura osigurano u 2026. godini, dok je iznos od 2.000.000 eura planiran u projekciji za 2027. godinu.

Donesen program potpore malim mljekarama vrijedan 4 milijuna eura

Hrvatski proizvođači suočeni su s niskim otkupnim cijenama, padom broja farmi i pritiskom uvoza, dok rast prerade i izvoza pokazuje da mliječna industrija i dalje ima potencijal uz podršku programima modernizacije i potpore malim mljekarama.