Prijaviti svaku sumnju na bolest kvrgave kože

Masovno cijepljenje goveda koje je provedeno u jugoistočnoj Europi tijekom 2015./2016. godine uspješno je ograničilo daljnju epidemiju ove bolesti. Ovo je zajednički zaključak epidemiološke analize koju je provela EFSA u suradnji sa zemljama u kojima se bolest pojavila i koje su bile u riziku od pojave iste, javlja Hrvatska agencija za hranu.

Netom objavljeno znanstveno izvješće Bolest kvrgave kože: 1. prikupljanje podataka i analiza (Lumpy skin disease: I. Data collection and analysis) nadovezuje se na EFSA-inu znanstvenu izjavu objavljenu u kolovozu 2016. godine, u kojem je EFSA preporučila provođenje cijepljenja kako bi se smanjio broj epidemija BKK u područjima na kojima se bolest već pojavila ili je postojao rizik od njene pojave.

"Unatoč teškoj epidemiološkoj situaciji, sve zemlje uključene u proces prikupljanja podataka, pokazale su visoku razinu predanosti i kooperativnosti", rekao je Alessandro Broglia, veterinar iz EFSA-e.

Među čimbenicima odgovornim za širenje ove bolesti, naglasak je stavljen na prisutnost insekata-vektora koji prenose ovu bolest u većoj mjeri, osobito zbog visokih temperatura i blizine zahvaćenih farmi.

Prijaviti svaku novu sumnju na bolest

Stručnjaci su iznijeli preporuke s ciljem poboljšanja prikupljanja podataka i samih analiza. Osim toga, dane su i preporuke za laboratorijsko prepoznavanje razlike cijepljenih i sumnjivih životinja. U situaciji kada je većina životinja cijepljena, potrebno je u što kraćem vremenu prijaviti svaku novu sumnju na bolest, potvrditi je laboratorijskim testiranjem (uključujući razlikovanje soja virusa s terena i soja porijeklom iz vakcinacije). Nadalje, treba sustavno i za svaku individualnu životinju evidentirati nuspojave koje se javljaju kao posljedica cijepljenja. Osobito se preporučuje praćenje vektora koji se smatraju prijenosnicima ove bolesti.

Bolest u goveda

Bolest kvrgave kože je zarazna bolest goveda koju karakteriziraju noduli-kvržice po koži oboljelih životinja. Bolest izaziva velike ekonomske gubitke, a u nekim slučajevima može imati i fatalan ishod.

U prošlosti, bolest se pojavljivala samo u južnom i istočnom dijelu Afrike. Nakon što je 2013. godine potvrđena u Turskoj, virus se proširio po jugoistočnoj Europi. Od 2016. godine, bolest je potvrđena u sedam europskih zemalja - Grčkoj, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu.

Zajednički rad

Na izradi ovog znanstvenog izvješća, EFSA-ini stručnjaci radili su u suradnji s nadležnim tijelima i iz naše zemlje, kao i iz Grčke, Bugarske, Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Turske, Rumunjske i Kosova. Masovno cijepljenje životinja sa živom oslabljenom vakcinom koju su provele sve zahvaćene zemlja i Hrvatska, dovela je u kratkom vremenu do 90% procijepljenosti populacije ugroženih životinja. Time su nadležna tijela tih zemalja pokazala visoki stupanj odgovornosti i spremnosti za kontrolom epidemija.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se bolest nije pojavila, već je provedeno preventivno cijepljenje kako bi se spriječio ulazak i nastanak bolesti. Prema EFSA-inom znanstvenom izvješću, to se ujedno smatra najboljim načinom kako bi se utvrdio potencijal neželjenih nuspojava koje se mogu javiti nakon cijepljenja, bez stvarne prisutnosti virusa na terenu, koji se može uplesti i doprinijeti promjenama. Rezultati pokazuju kako su se nuspojave (groznica, pad proizvodnje mlijeka i oteknuće kod mjesta aplikacije cjepiva) pojavljivale unutar dva tjedna nakon cijepljenja i kako je njima bilo obuhvaćeno 0,09% cijepljenih životinja.

Foto: 2346005/pixabay.com