Pretraga tekstova
Hrvati se ipak neće morati odreći običaja, ali se postavljaju neki uvjeti
Ulaskom u Europsku uniju Hrvati se neće morati, kako inače neki godinama uvjeravaju javnost, odreći svojeg omiljenog tradicionalnog “sporta“ - kolinja u vlastitom dvorištu - potvrđeno je to u četvrtak na Veterinarskim danima gdje se okupilo najmanje 350 veterinara iz Hrvatske i susjednih nam zemalja.
- Zabrana kolinja vam spada u one iste priče o zabrani prodaje sira i vrhnja. Nema govora o zabrani, ali se uvodi više reda.
Kod sira i vrhnja kumice vam više ne mogu to na placu prodavati bez frižidera, staklenih polica i drugih uvjeta koji će jamčiti najviši stupanja sanitarne zaštite.
Kad je u pitanju kolinje, i dalje će biti dopušteno klati svinje u vlastitom dvorištu, ali to više neće moći, kao do sada, raditi susjed susjedu, već samo posebno obučene osobe koje imaju potreban certifikat za to - rekao je Gordan Jerbić, ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije.
Zasada nema odgovora na pitanje tko će obučavati zainteresirane “koljače“ i hoće li zakonodavac zahtijevati da, zapravo, takve poslove mogu raditi samo mesari.
- Možda će to kod vas u Dalmaciji i biti moguće jer tu tradicija kolinja nije tako masovna kao ovdje kod nas u Slavoniji. Uoči zime u jedva mjesec dana gotovo u svakom seoskom dvorištu “skikne“ po nekoliko svinja.
Tko bi vam našao toliko mesara!? Dosada je u svakom selu bilo po nekoliko uigranih ekipa, s glavnim majstorom na čelu, koje bi odrađivale taj posao, a još uvijek funkcionira princip ja ću danas pomoći tebi, a ti sutra meni.
U posljednje vrijeme u sve većem broju sela otvaraju se mini klaonice koje vam za stotinjak kuna zakolju, očiste i u polovicama vam isporuče svinju - kaže Ivan Franić iz Vinkovaca.
Inače, dobri koljači u vrijeme kolinja uistinu se narade, ali i dobro zarade. U novinama i dalje povremeno osvane poneki oglas: “Koljemo vlastitim alatom po kućama”.
No, većina meštara za klanje i obradu svinja u vrijeme kolinja ne može glavu dići od posla.
- Mjesec-dva prije kolinja popunim sve termine. Zajedno sa sinom radim od jutra do večeri. Dnevno i po pet svinja zakoljemo, očistimo, rastranširamo, napravimo kobasice, istopimo čvarke. Za klanje svinje do 150 kilograma koju samo prepolovimo i dalje ne obrađujemo, naplaćujemo 150 kuna. Za svaki kilogram više je i kuna više.
Kada je u pitanju kompletna obrada mesa, onda je to između 400 i 500 kuna po svakoj svinji - kaže nam P.K. iz Drinovaca koji je zatražio da mu ne otkrivamo puno ime.
Uz najbolje uvjete Drinovčanin može zaraditi i do 2500 kuna dnevno. Kako će se Dalmatinci prilagoditi novim uvjetima koji vrijede za kolinja? Pogotovo oni koji žele od domaće u vlastitom dvorištu uzgojene svinje osušiti pršut?
Za ovu temu gotovo nije bilo moguće naći sugovornika. Svi odreda tvrde ili da o tome ništa ne znaju ili ne žele razgovarati.
- Otkako nam stižu svježi pršuti za sušenje iz Mađarske, sve je manje onih koji uopće uzgajaju svinje. A ako se, pak, i odluči na vlastiti uzgoj, onda se cijela priča završi u klaonici - kaže nam jedan od sugovornika.
Autor: MARIJAN DŽAMBO
Izvori
Tagovi
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !
Vedran Stapić
prije 13 godina
Slažem se 100 posto ... prvo trebamo imati standard Njemačke pa tek onda njihova pravila igre ...