Poštena cijena za litru mlijeka je tri kune

Nakon polugodišnjeg zatišja farmeri ovih dana ponovo idu u bitku za veću cijenu mlijeka i traže tri kune za litru, umjesto sadašnjih 2,40 kuna, što je zaštitna cijena koja vrijedi do kraja ove godine. Da treba povećati cijenu, odnosno da je to trebalo učiniti odavno, slažu se sve udruge proizvođača, pa podjela koji obično završe neuspjehom, ne bi trebalo biti.
- Svi troškovi su narasli pedesetak posto, od repromaterijala, gnojiva i kukuruza i to nas jednostavno tjera da tražimo povećanje cijena. Osim toga od prvog siječnja se mijenja i iznos državnih premija koje padaju na jedinstvenih 50 lipa po litri, bez obzira na kakvoću, a sada je to između 60 i 70 lipa. Izravna posljedica niske otkupne cijene je stalni pad broja proizvođača, samo u zadnja tri mjeseca nestalo ih je oko šest tisuća - kaže Miroslav Sočev iz Paljevina , dopredsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača holstein goveda Hrvatske.

Monopolistički položaj

Istovremeno pada i proizvodnja mlijeka, a kap koja je prelila seljačku čašu je zahtjev velikih mljekara za odobravanjem uvoza 80 milijuna litara mlijeka, ali iz istočnih zemalja gdje je cijena niža nego u Hrvatskoj, a kakvoća nepoznata. Dok je u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji cijena mlijeka viša, u istočnoj Europi, kao i Bosni i Srbiji je osjetno niža i tu mljekare love u mutnom i traže prigodu za ekstra profit.

Pregovori su već počeli, no seljaci čine se ne očekuju previše jer s otkupljivačima je, kažu, jako teško dogovarati. Monopolistički položaj omogućava im da rade što žele, pa je tako zadnjih mjesec dana cijena mlijeka u maloprodaji narasla od 80 lipa pa do 1,20 lipa, a seljacima se i dalje plaća isto. Stoga je izvjestan najnepopularniji seljački potez.
- Žalosno je da jedino prosvjedi daju rezultata i da se samo na taj način možemo izboriti za ono što nam objektivno pripada. Nerazumljivo je da ne možemo sjesti za stol i dogovoriti poštenu cijenu mlijeka, kojom bi svi bili zadovoljni - kaže Miroslav Sočev i dodaje da će se sve rasplesti u dolazećim danima.

Između redaka može se isčitati da bi proizvođači mlijeka bili zadovoljni da cijena skoči za 20-30 lipa i to poučeni prijašnjim iskustvima u pregovorima s državom, koja se u načelu više ne želi miješati u tržišnu utakmicu,te s otkupljivačima koji diktiraju cijenu. Kad seljaci ultimativno postave zahtjeve otkupljivačima oni kažu da pristaju na veću otkupnu cijenu, ali će u tom slučaju u trgovinama mlijeko poskupjeti za dvije kune, što će izazvati socijalni potres. Lopticu time prebacuju državi, koja onda traži kompromisno rješenje i zaštitnim cijenama gasi požar do iduće prigode.

Autor: D.Vitanović