Posjetili smo ponos belgijske mljekarske industrije, farma proizvodi vlastitu energiju

Roboti za mužnju, za hranjenje, za skupljanje gnoja, automatizirana mini mljekara, sve to nalazi se na Koeweidehof farmi koja je ponos belgijske mljekarske industrije. Mladi Flamanac Bart Vanderstraeten i supruga Marijke primjeri su modernih poljoprivrednika koje bi EU rado multiplicirala.

Broj farmi se smanjuje, u stočarstvu pogotovo, pa takvim svijetlim primjerima žele potaknuti mlade na drukčiji, moderniji pristup. Bartu je, doduše, bilo lakše jer su njegovi roditelji imali farmu za uzgoj goveda u zemlji koja je standardom u boljoj poziciji od Hrvatske.

"Na početku ništa nismo znali o proizvodnji mlijeka zato smo odmah kupili za prvih 60 mliječnih krava robota za mužnju kako bi dobili podatke i naučili što više. Posljednjih godina dobivamo namjenska sredstva od Flamanskog fonda za ulaganje u poljoprivredu. Taj novac obično čekamo dvije, tri godine, ali važno je ne oslanjati se samo na takve mjere i krenuti sam u posao“, spominje Bart dok nam pokazuje svoju potpuno automatiziranu farmu na kojoj, uz njega i suprugu, radi samo još troje zaposlenika.

Dva milijuna litara mlijeka godišnje

Na farmi sa 300 krava proizvodi se dva milijuna litara mlijeka godišnje i prodaju se Milcobelu, tvrtki koja otkupljuje mlijeko od 1.800 farmi. Ideja je da s vremenom povećaju prodaju mlijeka pod svojim brandom dućanima i ugostiteljskim objektima pa su zato nedavno na imanju postavili postavili automatiziranu mini mljekaru.

"Cijelim našim električnim sustavom od mini mljekare do uzgoja krumpira upravlja umjetna inteligencija. AI odlučuje gdje je potrebno koliko struje, raspoređuje viškove i sve je potpuno automatizirano“, objašnjava ovaj moderni poljoprivrednik koji je po zanimanju direktor marketinga.

Dio struje dobivaju korištenjem solarne energije, a dio bioplinom. Za potonji je uveo bioplinsko postrojenje koje u anaerobnim uvjetima fermentira gnoj i pretvara ga bioplin, ali i gnojivo za povrće.

"Cilj nam je biti potpuno održivi, što svakako jesmo vlastitom proizvodnjom energije. Sami uzgajamo većinu hrane za goveda, obrađujemo oko 200 hektara zemljišta. U našem vlasništvu je oko 30 posto, a 50% imamo u dugoročnom najmu koji se prema novom zakonu povećao sa devet na osamnaest godina, a dio zemljišta unajmljujemo sezonski“, priča nam u velikoj uređenoj dvorani za događanja dok se vani održava team building.

Sinovima želi ostaviti zdravu farmu i tlo

Naime, farmu godišnje posjeti oko 5 000 posjetitelja, a od 2020. godine organiziraju i team building za tvrtke pod nazivom "Farmfun“.

"Ljudi imaju predrasude o životu na farmi i onda se zapravo iznenade kad dođu ovdje. Nas nekoliko farmi je u tom projektu, svi smo na udaljenosti oko 30-ak kilometara jedni od drugih, pa grupe odlaze tamo gdje postoje termini“, otkriva detalje koncepta gdje tijekom tri sata boravka na farmi posjetitelji igraju razne sportske aktivnosti, dobiju ručak, ali i razgledavanje farme.

Bartove krave ne idu na ispašu, ali su za potrebe posjetitelja osigurali mali dio gdje životinje borave u vanjskom prostoru.

Ovaj mljekar neprestano gleda u budućnost, želi svojim sinovima ostaviti zdravu farmu sposobnu za daljni razvoj, ali i zdravo zemljište. Za tlo odnedavno koristi soil scan, skener tla koji pokazuje kakav je sastav tla, koliko je iskoristivo i za koju kulturu, a preko GPS-a skuplja podatke o uzgoju povrtnih kultura. Sve to ne bi bilo moguće bez ogromnih ulaganja, ali Bart računicu očito ima.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}