Počela žetva kukuruza: Antunu Vrakiću prinosi oko 10 t/ha

Prošle je godine pod kukuruzom na hrvatskim oranicama bilo posijano oko 258.000 hektara. Glavna je to naša ratarska kultura, a žetva je krenula ovih dana i na gospodarstvu Vrakić. 

"Upravo smo završili skidanje soje i nastavili s kukuruzom. Ove godine imamo oko 200 hektara raznih hibrida. Prinosi su solidni", kaže za Slavonskobrodsku televiziju Antun Vrakić iz Siče. 

Problem s divljim svinjama

I sušara radi punom parom. Sve se priprema za dodatne količine koje će ovih dana stići s polja.

No, problem je kaže, što imaju velike štete na određenim površinama od divljih svinja. 

"Imamo pored lovišta Radinje parcelu gdje su svinje na nuli, deset hektara je pojedeno sto posto", zabrinuto kaže sugovornik napominjući da se to mora od strane države puno bolje rješavati. "Ako je uzgojno lovište, moraju se hraniti te svinje i mora biti kvalitetna ograda, a ne da se hrane na privatnim parcelama", naglašava. 

Prosječni prinosi po hektaru prošle su godine bili oko devet tona. Antun je s ovom sezonom zadovoljan, posebno kada se pogleda kakva je godina, klimatski iza njih. 

"Vlaga je oko 21-22 posto, a prinosi su prosjek deset tona. Na ovu sušu mi smo zadovoljni. Brodska Posavina ima tu prednost što su ilovasta tla i što drže vlagu tako da nemamo neke velike štete od suše", kaže sugovornik. 

Ističe, Hrvatska ima odlične uvjete za sjetvu i uzgoj kukuruza. On je dominantna kultura, što pokazuju i podaci, u razdoblju od 2012. do 2019. u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, činio je udjel od gotovo 60 posto. 

Cijene gnojiva veće za 100 posto

Ova obitelj ga koristi za vlastiti uzgoj u sustavu krava-tele. No, problem je, dodaje, kriza u stočarskom sektoru. 

"Mi ga u Hrvatskoj nemamo kome prodati. Bavimo se stočarstvom i tu velike količine stočne hrane pretvorimo u meso. To je zaokružena proizvodnja i svakako je velika prednost", pojašnjava. No, pariteti gdje je kukuruz na visokoj cijeni, a meso ostalo na nivou prijašnjih moraju se, naglašava, popraviti. Posebno kada se u računicu doda i skok cijena repromaterijala, a za koje ovaj proizvođač napominje da su otišle u nebo. 

"Gnojivo je u odnosu na lani poskupilo 100 posto, a ono je najveća stavka u ratarstvu. Tako i sjeme, herbicidi i sve ostalo", komentira Antun dodajući kako se trebaju prilagoditi jer uzrok nije samo Hrvatska nego globalno tržište. 

Osvrnuo se i na ostala poskupljenja, posebno pšenice. 

"Nije uzrok poskupljenja kruha i ostalih proizvoda cijena pšenice. Bez obzira na to što je ona sada skočila i do dvije kune, naš seljak nije dobio taj novac. Isto tako je i s kukuruzom. Cijena je u odnosu na lani veća oko15 posto, ali ne prati repromaterijal", objašnjava. 

Kada je u pitanju proizvodnja kukuruza, ona je kod nas stabilna, no veliku količinu izvozimo i to kao jeftinu sirovinu, a kao država ovisni smo o uvozu stočne hrane i mesa, svega na čemu drge države znatno više zarade. 

Više o temi pogledajte u videu: