Pretraga tekstova
Ove farme predstavljaju najveće proizvodne komplekse govedine i mliječnih proizvoda na svijetu, s raznolikim modelima, od ekstenzivne ispaše do industrijskog tova, i pružaju presjek suvremene stočarske industrije
S više od 100.000 životinja po stadu, pet najvećih svjetskih kompleksa za uzgoj stoke smješteno je u SAD-u, Kini i na Bliskom istoku, piše Farmer.
Ove farme predstavljaju najveće proizvodne jedinice govedine i mliječnih proizvoda na svijetu, s raznolikim modelima, od ekstenzivne ispaše do industrijskog tova, te daju presjek suvremene stočarske industrije.
Five Rivers Cattle Feeding, LLC najveća je svjetska tvrtka za tov stoke, s 13 lokacija u šest američkih saveznih država: Colorado, Kansas, Oklahoma, Teksas, Arizona i Idaho. Prema Ceva Ruminants, njihov kapacitet iznosi između 865.000 i 980.000 grla stoke, a godišnje plasiraju oko 1,8 milijuna životinja.
Kompanija se fokusira na održivi tov, istraživanje prehrane i zdravlja životinja te snažna lokalna partnerstva s poljoprivrednicima. Više od 600 zaposlenika osigurava sigurne i ekološki prihvatljive procese, od proizvodnje hrane do transporta u klaonicu.
Najveći proizvođač sirovog mlijeka u Kini upravlja najvećom integriranom mliječnom farmom na svijetu, s oko 490.000 krava raspoređenih na više lokacija u nekoliko pokrajina, prema Ceva Ruminants. Kao grupa, godišnje proizvode 1,28 milijuna tona mlijeka, koristeći tehnološki napredne štale osmišljene za maksimalnu učinkovitost i automatizaciju.
Rekordna prodaja u Australiji: Tko je kupio milijun hektara i stado od 90 tisuća grla?
Kako bi zadovoljili rastuću potražnju i održali standarde održivosti, farma se oslanja na modernu genetiku, precizne prakse hranjenja i stroge higijenske protokole. Primjenjuje integrirani model "od polja do stola“, koji objedinjuje proizvodnju hrane, stočarstvo i preradu mlijeka. Kompleks se smatra tehnološkim liderom i blisko surađuje s Mengniu grupom.
Najveći proizvođač mlijeka i govedine u Rusiji u prvoj polovici 2025. godine imao je približno 251.300 grla goveda, uključujući oko 119.300 mliječnih krava, mladih krava i junica. Posjeduju više od 632.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, namijenjenog ratarstvu, mliječnom stočarstvu i uzgojnim programima za visokoprinosne pasmine.
Dnevna proizvodnja mlijeka iznosi oko 3.947 tona, s godišnjim ciljem od najmanje 1,4 milijuna tona sirovog mlijeka. Poslovni model uključuje uzgoj, proizvodnju hrane i preradu, s naglaskom na korištenje lokalnih sirovina i postizanje kvalitete prema standardima održivosti EU-a.
Almarai Dairy Farms, konzorcij nekoliko velikih mliječnih farmi u Saudijskoj Arabiji, ima oko 105.000 mliječnih krava i spada među vodeće svjetske proizvođače mlijeka, s godišnjom proizvodnjom od 1,47 milijuna tona, prema Thebullvineu. Objekt koristi pustinjski teren i opremljen je inovativnim sustavima za navodnjavanje, klimatizacijom te kombiniranom prehranom od uvoznih sastojaka, što omogućuje visoke prinose.
Kao dio Almarai grupe, farma opskrbljuje Bliski istok mliječnim proizvodima, s naglaskom na dobrobit životinja i učinkovito korištenje vode u sušnoj klimi.
Grande Lago najveći je objekt za tov stoke u Latinskoj Americi, prema Ceva Ruminants. S kapacitetom od 75.000 do 85.000 goveda istovremeno, godišnje proizvede do 180.000 životinja za klanje. Automatizirani sustavi hranjenja i upravljanja, standardi dobrobiti životinja i međunarodni certifikati omogućuju opskrbu govedinom i domaće i izvozne tržište.
Ovaj kompleks predstavlja modernu, masovnu proizvodnju mesa u Brazilu, s naglaskom na održivo stočarstvo i prakse poput sljedivosti te niske potrošnje vode u regiji Pantanal. Moderne tehnologije optimiziraju korištenje hrane i zdravlje životinja, osiguravajući proizvode izvozne kvalitete.
Tagovi
Five Rivers Cattle Feeding Održivi tov Modern Dairy Grande Lago EkoNiva Brazil Saudijska Arabija Rusija Kina SAD
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će gost u studiju Agrokluba. Imaš pitanje za njega - postavi ga ovdje na KLUBu uz heshtag #PitajAPPRRR
malimarko123
prije 2 dana
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja Agencije jest zašto moj OPG do dana današnjeg nije na Agronet zaprimio Odluku za 2024.? Niti Avans za 2025.? Više [+] Sve sam obveze izvršio na vrijeme i nisam pod nikakvim sankcijama? Od srpnja 2025. poslao sam najmanje 10 mailova Agenciji sa istim pitanjem te sam dobio odgovor da se strpim (već pola godine) ili financijske tablice sa uplatama na kojima je jasno vidljivo da neke isplate nisam uopće zaprimio na račun, a nemam se na temelju čega žaliti? Opg Stjepan Šuntić.
Đuro Japaric
prije 4 dana
Dovedite Vi iz AGROKLUBA ministra pravosuđa Zapadne Srbije , koju nazvaše rh ! U tom NE SPOSBOM resoru su ; Zakon o nasljeđivanju - PLAGIRANI Više [+] BEOGRADSKI , dvostruka evidencija KOJU NAM NAMETNUŠE Austrijanci , Zakon o vlasništvu i drugim stvarima - SMEĆE od zakona , Zakon o izvlaštenju ! U GRUNTOVNICI NA Radiću , ista u katastru na kralju Petru I , a Leticija upisala bez ugovora ! Pa gospođo Leticija sa kime od pokojna dva da sklopite ugovor , pitajte ravnatelja ?
Mile Špehar
prije 4 dana
#PitajAPPRRR Moje pitanje je za ravnatelja je pošto će Agenicija izbrisati sve korisnike koji nemaju ugovor o korištenju privatnog poljoprivrednog Više [+] zemljišta zanima me zašto to ne učini i sa državnim poljoprivrednim zemljištem na temelju kojeg članaka i kojeg zakona priznaju potvrde o privremenom korištenju koje izdaju jedinice lokalne samouprave i na temelju kojeg članka i kojeg zakona jedinice lokalne samouprave izdaju te iste potvrde. Hvala
Farma Lužak
prije 11 sati
Teško je generalno procjeniti sta za Europu znači sporazum sa zemljama Južne Amerike. Jedan kamion- tegljač košta 90.000 eura a jedan bik koji se zakolje u Južnoj Americi košta 1500 eura dakle 60 bikova za jedan kamion. A koja je dodana vrijednost u kamionu i koliko to zahtjeva radnih mjesta a koliko je u jednom biku. Ne tvrdim da sam u pravu ali samo hoću naglasiti složenosti problema. Male ekonomije poput Hrvatske ali i Austrije i Švicarske trebaju temeljiti svoje gospodarstavo na uslugama,turizamu a ne na industrijskoj proizvodnji ili poljoprivredi jer za to naprosto nemaju resursa. I Austrija i Švicarska imaju snažnu poljoprivredu jer imaju bogate građene koji mogu si priuštiti skuplju hranu i na taj posredan način se potiče poljoprivreda ali ne da se proizvode žitarice vec da se dali na poljoprivrednim gospodarstvima dali kroz zadruge od sirovine napravi krajnji proizvod. I tu je najveća razlika između Hrvatske i Austrije,tamo je kravlji sir 100 eura kila a u Hrvatskoj 10- 15. U Hrvatskoj je takva kupovna moc da je 15 eura gornja granica koju kupci mogu plati za kilogram sira jer je prosječna plaća 1500 eura a u Austriji je 100 eura kilogram sira jer je prosječna plaća 3500 - 4000 eura. I zato tamo poljoprivrednik bolje živi
Đuro Japaric
prije 11 sati
Marta , to je uglavnom u interesu Njemačke i njene industrije koja sada stagnira radi rata sa Rusijom i ekspanzijom Kine !A Hrvati su UVOZNICI i NIKADA NEĆEMO ISKORISTITI zemlju i vodu za proizvodnju hrane ! Primitivan , sluganski narod , sa bezvrijednim političarima pa to je dokazano još od Mlečana , Mađara itd !
Marta Radić
prije 12 sati
Evropska ekonomija ovisna je o tržištu Latinske Amerike , pogotovo sada kada su odnosi sa Kinom i SAD nategnuti. Evropi tržište Latinske Amerike treba , za izvoz auto industrija , čelik , nove tehnologije i dr..a za uzvrat žrtvovati će poljoprivredu , jer upravo poljoprivredna proizvodnja je nešto što oni mogu ponuditi i traže reprocitet. Htjeli mi ili ne..Ugovor će se potpisati i biti će brdo govedine , žitarica , uljarica i dr..na EU tržištu , bilo ono , ovakva ili onakva. Pitanje koje se postavlja , kako će EK kompenzaciskim mjetama sačuvati EU poljoprivredu , da li uopče postoje kompezacijske mjere , ili jednostavno svjesno smanjiti poljoprivredni sektor. Bilo kako bilo , biti će to izazovno za kompletnu ekonomiji EU , a posebno za poljoprivredu.
mali poljoprivrednik
prije 12 sati
Što su legalni kanali prodaje,a što je kriminal i mafija?Legalni kanali putem korupcije postaju kriminalni kanali,pa ne misliš da švercaju preko šuma i gora,kao u vrijeme prohibicije..Smrznuto meso na akciji ,u trgovačkom lancu, u prevodu znači da je barem tri puta već prepakovano zbog roka trajanja.Bitan je ovjeren papir,a papir trpi svašta.Kažu da je Lici deponirano moguće i do milijun tona opasnog otpada,a ti pričaš o poštenju nadležnih inspektorata.Severina je "nevinašce" za politčke mafioze.
Farma Lužak
prije 13 sati
Mali poljoprivrednik ja sam čitao u novinama da je Severina nevina ,posalo je na naslovnoj stranici SEVERINA NEVINA Toliko o prijatelju kojemu je rekao prijateljev kum. Smrznuto meso se koristi u preradi i sigurnost je daleko veća od svježeg mesa koje se prodaje "na panju" naprosto jer prolazi vise faza prizvodnje i samim time i kontrole. Ne govorim o kriminalu i mafiji koja je prisutna u cijelom svjetu jer kriminal nema nacije ni države vec o legalnim kanalima prodaje
Đuro Japaric
prije 13 sati
mali Hrvatska ima zemlju za hraniti 15 do 20 milijuna ljudi , ali ne na usitnjenim parcelama , površinski malim bez navodnjavanja ! Jeo sam hranu u više država Europe ! U LIBIJI su krave klali na tržnici i odmah prodavali MESO , MUHA kao kad se pčele roje . BILI SMO CIJEPLJENI prije odlaska u LIbiju ! MENE smeta što MAFIJA nije išla sa TRAJNIM RJEŠENJEM ZA DRŽAVNU ZEMLJU I REZOM u LAKRDIJAŠKO raspolaganje sa PRIVATNOM ! Da je se u to išlo nakon 95 MOGLI SMO IMATI podosta DOHODOVNIH OPG , OKRUPNJENE PARCELE , SREĐENO STANJE VLASNIŠTVA , SUSTAVE ZA NAVODNJAVANJE ! Bit svega PUNO je novca BAČENO i bez AGRARNE REFORME POMAKA NEMA !
mali poljoprivrednik
prije 14 sati
Farma Lužak; jedan poznanik mi je ispričao jednu priču prije 3-4 godine,a onda smo valjda već bili u EU.Nije htio reći gdje je radio,jer kaže svi su oni isti.Uglavnom ovako kaže ;otvorili smo kamionsku hladnjaču,a ono vjese juneće polovice sive boje.Miris je bio takav da sam odmah otišao iza kontejnera.Kada je bilo istovareno,jedan radnik je uzeo leđnu špricu i sve dobro natopio nekom tekućinom.Ujutro se sve crvenilo,kao da je friško zaklano.Ako on laže,lažem i ja,ali nije nikada slovio za lažova.Naravno da inspekcije mogu sve otkriti,samo ako hoće.Imali smo nedavno priliku vidjeti kako radi glavni državni inspektor.Kako je moguće da toliki otpad završi u Lici??Svašta je moguće ;para vrta,gdje burgija neće.
Đuro Japaric
prije 14 sati
Farma Lužak , pa HRVATI su SLUGANI ; Pešte , Beča , Beograda i sada djelomično Brisla i NIKADA NISU MORALI NAPREGNUTI SVOJE ZAKRŽLJALE MOZGOVE ZA PROMJENE STANJA U POLJOPRIVREDI ! Dio vas koji ste po ROJSU JAMILI veće površine državne zemlje ne razumijete koji je put da se u brdsko- planinskoj Hrvatskoj i na otocima formira parcela i 1 - JEDAN ha ! Vi ste u Americi , Australiji , Ukrajini , Rusiji i JASNO Vam je da tamo imaju VELIKE POVRŠINE I INDUSTRIJSKU - A MI MUZEJSKU POLJOPRIVREDU ! Da li ste Vi dobili potvrdu za obradu državne zemlje na 1 - JEDNU godinu ? Da li Vi imate PRIVATNU zemlju bez UGOVORA ? Ja imam sa UGOVORM sa SESTROM , NJU izbrisali A UPISALI UMRLE ! Što se mene tiče treba IZBRISATI I RH , a upisati REPUBLIKA TURSKA , pa samo TURCI NISU PONIŽAVALI SLAVONCE !
Farma Lužak
prije 14 sati
Ivane,Hrvatska je na sreću (sta se mene tiče je tako) članica EU i svi zakoni i propisi su usklađeni sa zakonima Unije. Opet na sreću smo toliko mali da se nikad nije dogodilo niti ce se ikad dogoditi da će u Hrvatsku doći brod hladnjača sa 30.000 tona smrznute junetine jer je to desetogodišnja potrošnja Hrvatske. Takvi brodovi dolaze u Roterdam ili Hamburg i tamo se ulazno carine. A nekako se ne mogu odati dojmu da Njemačka carina i inspekcija propuštaju pregledati takvu vrstu robe. A sta se tebe Đuro tiče kakve veze i.sju Austro Ugarska sa Titivom Jugoslavijojm i sadašnjom Hrvatskom i stanjem poljoprivrede u svijetu. Laptdas stalno o nesređenim zemljišnim knjigama o uširenim selima i sve je tako ali tome tako bilo i pred 30 godina i tako jr danas i tako ce biti za 15 godina. Hrvatska je generalno neuspješna zemlja u svemu, počevši od toga da 30 godina od završetka rata nismo našli posmrtne ostatke 2000 Hrvatskih branitelja i kako onda možemo očekivati da ce takva zemlja uspijeti urediti zemljišne knjige ili uspostaviti profitabilnu proizvodnju kravljeg mljeka. Ne znamo, bavimo se glupostima i puštamo da se stvari događaju umjesto da mi upravljamo procesima mi se ko lokalnoj vatrogasno društvo bavimo gašenjem požara nadajući se da ce ako dode do velikog požara netko iz Europe doći pomoći gasiti jer mi smo sjedili isped kafića umjesto da smo kupili novu vatrogasnu opremu i naučiti je koristiti
Ivan Kulak
prije 15 sati
Farma Lužak,da li ste sigurni da kraj našeg državnog inspektorata i glavnog državnog inspektora koji je nedavno uhapšen se ne može uvesti hrana puna hormona rasta,antibiotika i drugih toksina??? Sve ostalo ste više manje dobro napisali u zadnjem komentaru.
Đuro Japaric
prije 16 sati
Farma Lužak , ne razumiju to što pišete ni mladi , pa mi smo iz Brozove Jugoslavije izašli u biti BEZ OPG , sa prosječnom površinom 2 , 8 ha u 5 parcela 1994 ! UPRAVO gledam stanje u katastru i gruntovnici , umjesto sestre u 2 parcele UPISALI SU NA UMRLE ! Moram sutra ići vaditi podatke za odvjetnika , usput moram proći i pokraj spomenika Tuđmanu , najvećeg LOPOVA u povijesti Hrvata , pa od njega i njegovog Zakona o poljoprivrednom zemljištu imamo SRANJE ! Šteta što mi je Zagreb daleko , pa PLENKOVIĆU BI ISTRESAO ĐUBRE ISPRED SEDIŠA VLADE Zapadne Srbije koju greškom nazvaše rh ! SRANJE a NE država !
Farma Lužak
prije 16 sati
U pravu si kad kažeš da ljudi jedu skakavce, zmije, pse ali to im valjda paše. Mene nikad nitko nije tjerao da jedem nista od toga a vjerojatno kao i nikoga od nas. Ko zeli probati neka proba i ako nu paše neka jede,ja neću. Te priče sa kojim desničari, suverenisti, nacionalisti plaše narod nemaju nikakve druge svrhe osim zaglupljivanja i zastrašivanja naroda. Prilično je neinteligentna teza da je govedina iz Brazila ili Urugvaja zatrovana hormonima rasta i antibioticima jer se to lako provjeri u svako. Iole boljem laboratoriju. Mislim da je bespredmetno raspravljati o globalizaciji u svjetu u kojem za 12 sati možeš doći sa jednog dijela zemaljske kugle na drugi. Ušli smo u doba kad velike kompanije postaju jace od država i to nije dobro. One zele samo zaraditi a na zaradu ih tjeraju njihovi dioničari koji traže dividendu za svoj uloženi novac. Iz tog razloga te ogromne kompanije stalno teze rastu. Na žalost nas ljudi u kasnim srednjim godinama svijet koji smo mi poznavali i svjet naših roditelja odlazi u povijest a snjim i nas tradicionalni način života. Uvjeren sam da za 10 godinama poljoprivrednih gospodarstava kakvih sada poznajemo i kakva su postijala zadnjih 100 godina neće biti. Hranu ce proizvoditi velike kompanije a mali poljoprivredna gospodarstva ce se baviti ruralnim turizmom kao glavnom djelatnosti i uz put ce imati malo blaga vise kao neka vrsta zoološkom vrta. Hrana ce dolaziti iz cijelog svijeta i prodavati ce se Hrvatski proizvodi po cijelom ,naravno ako budemo imali ata tom velikom i izbirljivom svijetu ponudit. Vjerojatno ce se sve svesti na vino, maslinovo ulje, kulen,pršut, par vrsta sira. To dali bi mi to željeli ili nebi to nas neće nitko pitati. Jedino je dobro da se sve manje mladih ljudi bavi poljoprivredom jer vide da se u drugim granama gospodarstava da lakše i više zaraditi
mali poljoprivrednik
prije 17 sati
Istina,ali naš kukuruz nije gmo,a kako vidimo i divljač ga jako voli.SAD i Brazil su uvezli iz licemjerne EU 122 000 tona zabranjenih pesticida.Znate li kakva je upotreba hormona rasta i antibiotika na životinjama u tim zemljama?
Ivan Kulak
prije 17 sati
Mali poljoprivredniče i kukuruz je došao iz Amerike a ako ćemo iskreno ni kukuruzni šrot nije prirodna hrana preživača. Danas u svijetu nema ni jedne konvencionalne poljoprivredne proizvodnje bez upotrebe pesticida i svi su opasni za zdravlje ljudi,životinja i prirode. Neki manje,neki više ali svi su opasni. Za mene je problematična ova industralizacija poljoprivredne proizvodnje bazirana isključivo na profitu sa katastrofalnim posljedicama za očuvanje prirode i zdravlja ljudi.
mali poljoprivrednik
prije 18 sati
Nekima su i skakavci i psi specijaliteti.O okusima se ne raspravlja.Samo narančina pulpa mješana sa stočnom kredom,gmo soja i kukuruz nisu standardi kojima nas obavezuju.Lucerna i kukuruzni šrot mi nekako djeluju prirodnije.
Farma Lužak
prije 18 sati
Ne znam jesi li jeo Brazilsku ili Argentinsku ili Urugvajsku junetinu ja jesam i iz osobnog iskustva znam da je odličane kvalitete.
mali poljoprivrednik
prije 18 sati
Ovako na prvu,za dvije litre pesticida je izrečena kazna 16 000€,sa zabranom isplate poticaja od pet godina.Mnogi profesionalni šverceri su u pali u zadnje 3-4 godine,tako da pustimo nagađanja,a živim 3km od granice tako da nešto i znam iz prakse.Koliko se ambalaže zbrine nije neka pretpostavka,jer ljudi jednostavno manje i prskaju zbog skupoće istih i cijena naših proizvoda.Što se tiče kvalitete brazilske govedine dovoljno govori kako Francuska ,između ostalih proizvoda,postrožuje uvoz njihove govedine zbog neadekvatne kvalitete ishrane i okolišnih mjera uzgoja.Da,ljudi će ipak kupovati,što zbog neimaštine,što zbog neznanja,ali ljudi u svijetu jedu skakavce,crve,pse,zmije,parcove i to bi trebalo kao biti svima normalno????
Farma Lužak
prije 19 sati
Ovako na prvu mogao bi se kladiti da od ukupno potrošenih sredstva za zaštitu bar 50% se prošverca iz Srbjje ili Bosne. Imao sam negdje podatak tamo za 2020 godinu koliko se po procjeni kupi legalno u Hrvatskoj i koliko se ambalaže zbrine i koliko je potrebno za 450.000 hektara koliko je oranica u Arkodu. Nisam siguran ali mislim da je to bilo nekih 31% da je od procijenjenih potrebnih količina
mali poljoprivrednik
prije 19 sati
Probaj ti prenijeti sredstva iz Bosne.Znaš li kolike su kazne?Možeš odmah zatvoriti opg.
Farma Lužak
prije 19 sati
Sta kod nas nije sve prskano najčešće sredstvima švercanim iz Bosne. Daj ne pričaj pizdarije, ako tu junetinu mogu izvoziti po cijelom svijetu zasto misliš da je lošija od druge
mali poljoprivrednik
prije 20 sati
Ostaci od šećerne trske,pulpa od narandže i gmo soja i kukuruz.Plus je sve prskano ko zna sa čime.Prava prirodna ishrana.
Farma Lužak
prije 1 dan
U Brazilu sam bio na farmi gdje se tovi 30.000 komada glavna hrana za junad je ostatak koji ostaje od šećerne trske kad se iscijedi sok od kojeg se proizvodi šećer. Šećerana je mozda kilometar dalje i na trakama i elevatorima diretno iz šećerne preko autoceste dolazi 24 sata dnevno 365 dana u godini ta prešana stabljika šećerne trske koja je glavni sastojak čime hrane. Drugi sastojak je pulpa naranče, cijelu naranču iscjede i naprave sok,juice od naranče a ostatak koji ostane se vozi na farmu i mješa sa stočnom kredom da izbjegnu acidozu i time hrane junad. To je 80% obroka ostalih 20% je smjesa kukuruza i soje. Znači 80% obroka je odpad od druge proizvodnje. Radnici su tad kad sam bio pred 10 - 11 godina imali plaću 125 Američkih dolara neto . To je nešto sto je teško zamisliti gledajući iz naše perspektive. Secernu trske sade iz rezodua i to 4 puta na godinu tako ju i žanju. Kampanja šećerne trske traje cijele godine a jednom posađena šećerna trska rađa 10 godina. Tako da ni Europska proizvodnja šećera iz repe nema nikakve šanse da preživi u globalnom tržištu
Đuro Japaric
prije 1 dan
Farma Lužak , ne razumiju to što pišete Hrvati u Hrvatskoj i hrvatski političari ! Kada sam počeo raditi u Njemačkoj , vidio sam njihovu poljoprivredu , pa u Libiji i kao turist u više zapadno i istočno europskih država !
Farma Lužak
prije 1 dan
Svjet nije ono sto vidimo sa svog prozora ili kako bi ljudi rekli dok ne vidiš ocean misliš da je bara velika voda. Prostranstva Brazila ili SAD a su za nase prilike nevjerojatna. Način držanja na otvorenom iziskuje vrlo mala ulaganja u takve farme a to je moguće zbog klime. Pošto je to praktički suptripska klima gdje je vegetacija cijele godine gotovo ista mogu proizvesti ogromne količine stočne hrane i tu svoju komparativnu prednost iskorištavaju. Kad se jos uzme u obzir da su to mnogo ljude zemlje sa velikim prirodnim prirastom ,u Brazilu je prosječna životna dob svega 38 godina znači da imaju i puno radne snage koja radi za Europske prilike za mizerne plaće dođemo do toga da postojanje takvih farmi nije ništa neobično.
Ivan Kulak
prije 1 dan
Ljudska rasa se baš trudi uništiti prirodu na ovoj planeti a bez prirode nema života.
mali poljoprivrednik
prije 1 dan
Ovo nema veze sa održivošću i dobrobiti životinja.Da ne spominjemo mogućnost razvoja svih mogućih pandemija, ili je druga opcija konstantno preventivno cijepljenje.Kako se Arapima isplati proizvodnja mlijeka,ako kupuju svu hranu i imaju dodatne troškove zbog vode i klimatizacije?Imaju novca i žele imati svoju proizvodnju,a ne da budu ovisni o uvozu.
Robert Zobel
prije 1 dan
To bi trebalo biti protuzakonito kada bi se pridržavali onoga što je prirodno, humano i ljudski prihvatljivo.