Peradarstvo pred nikada većim izazovima uzgoja i dobrobiti nesilica

"Peradarska proizvodnja zadovoljava samodostatnost u Hrvatskoj, no na tržištu nedostaje pet posto jaja iz domaće proizvodnje te je izazov unaprijediti ju, posebno što se tiče turističke potrošnje", kazao je uvodno Andrej Romanić, direktor predstavništva tvrtke Patent Co. u Hrvatskoj, koja je organizirala seminar posvećen ovoj grani stočarstva, na kojem su sudjelovali brojni predavači.

Održao se u Šumećanima na seoskom turizmu Kezele, nedaleko Graberja Ivanečkog, a bilo je prisutno 40-ak vlasnika i voditelja peradarskih farmi od Slavonije do Istre. "Patent Co. posluje u 55 zemalja na šest kotinenata, ima više od 320 zaposlenih, od čega 7 u Hrvatskoj, a svaki mjesec dva kontejnera proizvoda RIDofMITE, prirodnog repelenta protivh crvenih grinja (tekuti) ide u Japan", istaknuo je.

Prvo savjetovanje uzgajivača peradi

Ispred RWA grupe u čijem sastavu tvrtka posluje od prošle godine, nazočnima se obratio Ede Horti i Dragan Žeželj, članovi uprave Patent Co. zaduženi za proizvodnju, prodaju i nabavu, koji je kazao da ova grupacija na otvorenom tržištu promovira zadrugarstvo kao model zajedničkog nastupa na tržištu.

Od dr.sc. Dragana Solića, načelnika Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koji je održao predavanje pod nazivom "Stanje u sektoru proizvodnje jaja i EU stavovi o dobrobiti kokoši nesilica", doznali smo da se priprema prvo savjetovanje uzgajivača peradi u Hrvatskoj. Dodao je da raste proizvodnja jaja u Aziji, a smanjuje se u Europi, koja bilježi pad sa 18 na 13 posto. Tako Kina drži 35 posto svjetskog tržišta ove namirnice, SAD osam, a Rusija tri posto. "Rusija postaje globalni igrač i u proizvodnji svinjskog mesa, dok u EU najviše nesilica imaju Njemačka, Poljska i Francuska, a udio RH u proizvodnji konzumnih jaja je 0,65 posto u EU", istaknuo je.

Prema njegovim riječima, još 2021. godine je zabilježena veća proizvodnja jaja u EU za 1,7 posto dok je ona te godine u Hrvatskoj rasla za 10 posto. No, njihova cijena je bila ispod prosječne u EU, koja je ove godine krenula u novi način držanja peradi u obogaćenim kavezima, podnom držanju te ekološkom uzgoju koji ima i 15 posto veću otkupnu cijenu jaja.

Kako se čulo, raste i uvoz jaja na domaće tržište, koji je bio 31 posto veći u siječnju 2023. u odnosu na isto razdoblje  2021. godine. Naime, domaća samodostatnost iznosi 93 posto, dok je ista u EU na razini 102 posto te se sve veća pažnja posvećuje uzgoju peradi, posebno što se tiče zabrane kaveznog uzgoja, o čemu postoji opširan EFSA izvještaj na 180 stranica. Prema podacima Eurobarometra, 88 posto građana EU podržava takvu odluku, a potpisima ju je u Hrvatskoj podržalo 12.498 građana, No, proizvodnja stočne hrane, posebno kukuruza je ograničavajući faktor za veći eko uzgoj. Čuli smo i da se dvije oznake, Hrana hrvatskih farmi i Dokazana kvaliteta, dobro koriste, a provodi se i kontrola kvalitete jaja, bilo putem referentnog laboratorija u Križevcima, odnosno onoga u Nizozemskoj. 

"Istina je da cijene lete u nebo, jer 10 jaja košta nešto više od 4 eura, a zabilježen je i medijski pritisak na tu proizvodnju, iako su cijene stočne hrane u 2020. rasle 69,3 posto, u 2021. godini 86 posto, a lani čak 124 posto. Ali ne radi se o ekstra profitu proizvođača, koji moraju voditi računa i o dodatnim ulaganjima što se tiče dobrobiti životinja", napomenuo je.

Prosječna godišnja potrošnja po stanovniku 165 jaja

"Prijem pilenki i proizvodnja jaja u podnom i višeetažnom sustavu držanja kokoši nesilica", bila je tema predavanja prof. dr.sc. Zlatka Janječića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je upozorio da struku treba pitati i za dobrobit proizvođača. Dakle, ne treba samo misliti na dobrobit životinja, odnosno kokoši nesilica. Čuli smo i da je prosječna godišnja potrošnja u EU po stanovniku od 210 do 220 jaja i veća od one u Hrvatskoj, koja iznosi 165. Inače, istaknuo je i on, zabilježen je porast ove proizvodnje u EU koja ima 375 milijuna kokoši nesilica, a i pored povećanja cijene, ona su još uvijek jeftinija u odnosu na drugu hranu.

Ukazao je i na važnost poznavanja procesa njihove proizvodnje jer svjetlosni režim doprinosi veličini, kao i uporaba kukuruza u hranidbi, što se vidi na žumanjku.

Osim toga, važno je pripremiti objekt za uzgoj, što znači da je obvezno tzv. suho čišćenje, a kod transporta nesilica smanjiti im stres, bilo da se radi o uporabi vitamina ili vode, koje bi kokoši trebale popiti duplo više nego što pojedu hrane. "Istina, kokoš nije vegetarijanac, a nakon izbacivanja meso-koštanog brašna iz njihove prehrane, možda bi ga trebalo vratiti?", pitao je.

Naravno, bilo je riječi i o hranidbi životinja, kao i problemu nedostatka radne snage, a čovjek mora biti nazočan na farmi kako bi se stalo na kraj kljucanju perja. Uz to, Janječić je istaknuo važnost zajedničkog nastupa na tržištu odnosno prodaji, kao što je to slučaj u Austriji, koji drži boljim od našega, gdje su marže 60 do 70 posto.

Greške u proizvodnji sve skuplje

Predavanje na temu "Vakcinacije i imunitet kod kokoši nesilica", te ono na temu alternativnih rješenja za kemijske repelente na bazi biljnih preparata, održao je imunolog dr.sc. Igor Apić, koji je ukazao na pogreške u hranjenju pilića 16 umjesto 18 tjedana. 

Predstavio je uporabu proizvoda RIDofMITE, koji je prirodni repelent protiv crvenih grinja (tekuti). Grinje (tekuti) su aktivne noću kada napadaju perad čijom se krvlju hrane, dok se tijekom dana kriju u različitim pukotinama, rupama i prostorima na farm, kavezima i opremi. Upotrebom ovog repelenta nakon 15 dana smanjuje se populacija crvenih grinja (tekuti) za 71.85 posto te smrtnost pilića za 7.2 posto, a povećava se proizvodnja jaja za 4.5 posto i koncentracija željeza u krvi za 78 posto. Doziranje: 250-500 g/MT.

Predavanje na temu "Hranidba kokoši nesilica i hranidbene potrebe", održao je dipl.ing.agr. Srđan Milenović, koji je istaknuo potrebu organiziranja ovakvih seminara, kako bi se prenijela zapadna iskustva gdje je ova proizvodnja na većoj razini na odnosu na ovu u našoj regiji. Posebno je to važno zbog sve skuplje stočne hrane, kao i cijene energenenata što dodatno zahtijeva smanjenje pogreški u uzgoju.

Našalio se da je sreća u nesreći da je hrana i dalje neophodna, što njezine proizvođače dovodi u povoljniju poziciju na tržištu. Dodao je i da je novost na tržištu uzgoj kokoši za proizvodnju bijelih jaja, posebno pred Uskrs, a koja je ekonomski opravdana zbog manje zahtjevne proizvodnje.

Proizvodi bez karence

Temu "Adsorbensi-fokus na problematiku mikotoksina kod peradi", obradio je dr.vet.med. Milan Vidaković, koji je kazao da je prije 50 godina odnos u uporabi antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini bio 50:50 posto, a da je danas u 21. stoljeću, ovaj odnos 91:9 posto što govori u prilog tome da se u veterinarskoj medicini sve više radi na preventivi - kako na smanjenju uporabe antibiotika tako i njihove zamjene alternativnim preparatima na prirodnoj, biljnoj bazi. Prednost ovakvih proizvoda je što nemaju karencu. Dakle, meso i jaja su konstantno dostupna za uporabu, bez ograničenja i mogućnosti potencijalne zloupotrebe. Osim toga, mikroorganizmi nemaju razvijenu rezistenciju na ove preparate, pa je samim time uporabe mnogo jednostavnija.

"Rezistencija na antibiotske preparate je jedna od najvećih pošasti kraja 20 i početka 21. stoljeća, a jedni od glavnih razloga nastanka rezistencije su neprofesionalna, prekomjerna upotreba antibiotika, subdoziranje, kao i evolucija mikroorganizama", ističe Vidaković.

Tvornicu Patent Co. kao i sustav rada i sustav kontrole kvalitete, predstavio je menadžer kvalitete Robert Čepela, koji je kazao da imaju više od 350 različitih proizvoda stočne hrane, tri vrste pakiranja. Pokrenuta je kao mala obiteljska tvrtka u Vojvodini još 1991. godine, putem patenata, od kuda i naziv tvrtke, a koja od prošle godine posluje u sklopu globalne RWA grupe, na obostranu korist. "To je nova stepenica u primjeni svjetskih iskustava u proizvodnji stočne hrane, odnosno premiksa, dodataka, supermiksa, kao i aditiva koji su danas prijeko potrebni u zaštiti zdravalja domaćih životinja, odnosno potrošača", zaključio je Čepela.